Sveti Otac zahvalio im je što su se odazvali njegovu pozivu, te izrazio radost što je među njima. Podsjetio je na dugogodišnji odnos koji je Crkva uvijek imala s umjetnicima i koji se može opisati kao prirodan i poseban. Prirodno prijateljstvo, nastavio je Papa, jer umjetnici ozbiljno shvaćaju bogatstvo ljudskog postojanja, naših života i života u svijetu, uključujući njegove proturječnosti i njegove tragične aspekte.

Duh pokreće naprijed

Umjetnici nas, rekao je, podsjećaju da je dimenzija u kojoj se krećemo uvijek dimenzija Duha. Vaša je umjetnost, rekao je Papa, poput jedra koje nadima vjetar Duha i tjera nas naprijed. Prijateljstvo Crkve s umjetnošću je dakle nešto sasvim prirodno, istaknuo je.

Sveti Otac je podsjetio da je Romano Guardini jednom napisao da: Situacija umjetnika nije različita od situacije djeteta, pa čak i vizionara, ističući njegovu intrigu oko te dvije usporedbe. Za Guardinija, umjetničko djelo otvara prostor u koji možemo zakoračiti, u kojem možemo disati, kretati se i susresti predmete i osobe dok se otvaraju pred nama.

Ponovno je potvrdio da u susretu s umjetnošću granice postaju sve fluidnije, a granice našeg iskustva i razumijevanja šire. Uz sve što se čini otvorenijim i pristupačnijim, rekao je rimski biskup, doživljavamo spontanost djeteta ispunjenu maštom i intuicijom vizionara koji shvaća stvarnost.

Jer umjetnik je dijete – bez uvrede, ustvrdio je, koje daje na volju originalnosti, novini i kreativnosti i tako na svijet donosi nešto novo i dosad neviđeno.

Svojim talentima iznosite na vidjelo nešto izuzetno; obogaćujete svijet nečim novim.

Papa Franjo rekao je da se prisjeća onih riječi koje se nalaze u Knjizi proroka Izaije, gdje Bog kaže: Evo, činim nešto novo; već nastaje. Zar ne opažate? (Iz 43,19). U Knjizi Otkrivenja, podsjetio je također, Bog govori istu stvar: Evo, sve činim novo! (Otk 21,5).

Stoga se može reći da kreativnost umjetnika dijeli Božju vlastitu strast za stvaranjem. Vi ste dionici Božjeg sna!, istaknuo je.

Sveti je Otac rekao da nije dovoljno vidjeti, potrebno je i moći sanjati. Kao ljudska bića, čeznemo za novim svijetom, svijetom koji nećemo u potpunosti vidjeti vlastitim očima, a ipak želimo, tražimo i kojem težimo.

Kao što je rekao jedan latinoamerički pisac, imamo jedno oko od mesa, a drugo od stakla; tjelesnim okom promatramo ono što vidimo, dok staklenim okom promatramo svoje snove, primijetio je Sveti Otac.

Sposobnost sanjanja

Podsjetivši na Guardinijev vizionarski opis umjetnika, Papa je potvrdio da su oni pomalo poput proroka, istaknuvši njihovu sposobnost da vide stvari i iz dubine i izdaleka, poput stražara koji naprežu oči, zavirujući u horizont i razaznajući dublje stvarnosti.

Čineći to, potaknuo je papa Franjo, pozvani ste odbaciti privlačnost te umjetne, duboke ljepote koja je danas tako popularna i često povezana s ekonomskim mehanizmima koji stvaraju nejednakost: lažna, kozmetička ljepota, masna boja koja skriva, a ne otkriva.

Papa je rekao da je na talijanskom jeziku riječ za šminku također riječ za trik, budući da je dašak prevare uvijek prisutan.

Želite se distancirati od takve ljepote; umjesto toga, vaša umjetnost nastoji djelovati kao savjest koja je kritična prema društvu, razotkrivajući istinite stvari.

Poput biblijskih proroka, rekao je kako se umjetnici često suočavaju sa stvarima koje su ponekad neugodne; kritizirate današnje lažne mitove i nove idole, podvale konzumerizma te sheme moći.

Ljudskost čovječanstva

Papa ih je pozvao da razaznaju pravu religioznost, prečesto predstavljenu na banalan ili ponižavajući način.

Kao vizionare, muškarce i žene razbora, kritične savjesti, smatram vas saveznicima u toliko stvari koje su mi drage, poput obrane ljudskog života, socijalne pravde, brige za siromašne, brige za naš zajednički dom, univerzalnog ljudskog bratstvo.

Papa je rekao da mu je ljudskost čovječanstva draga, jer to je također velika Božja strast.

Umjetnost se približava vjeri, nastavio je Papa, budući da obje imaju tendenciju zabrinjavanja.

Ni umjetnost, ni vjera ne mogu stvari ostaviti onakvima kakve jesu; one ih mijenjaju, preobražavaju i pretvaraju, rekao je papa Franjo. Umjetnost nikada ne može služiti kao anestetik; donosi mir, ali daleko od toga da umrtvljuje savjesti, drži ih budnima. Često, kao umjetnici, pokušavate prodrijeti u dubine ljudskog stanja, u njegove mračne ponore.

Papa je pozvao da budemo svjetlo u tami, ljepota koja spašava.

Želja za Bogom

U istinskoj ljepoti počinjemo iskusiti želju za Bogom.

Mnogi se danas, kazao je, nadaju da se umjetnost može sve više vraćati njegovanju ljepote. Zasigurno, kao što sam rekao, postoji i vrsta ljepote koja je isprazna, umjetna, površna, čak i neiskrena.

Papa je rekao da smatra da postoji važan kriterij za uočavanje različitosti, a to je sklad.

Prava ljepota je zapravo je odraz sklada. Ako mogu tako reći, nastavio je Papa, sklad je djelatna vrlina ljepote, njezin najdublji duh, gdje djeluje Duh Božji, veliki harmonizator svijeta.

Ljepota je djelo Duha

Harmonija, primijetio je, postoji kada elementi koji se međusobno razlikuju ipak tvore jedinstvo. To nije jednostavno; samo Duh to može učiniti mogućim, razlike koje ne postaju sukobi, već međusobno integrirajuće različitosti i jedinstvo koje nije jednoličnost, već otvoreno mnoštvu. Kao i na Pedesetnicu, sklad čini ta čuda.

Ljepota je djelo Duha koje stvara sklad, istaknuo je Papa, potaknuvši umjetnike da dopuste svom umjetničkom geniju da ide tim putem!

Budite tumači tihe molbe siromaha

Prije nego što se oprostim od vas, istaknuo je papa Franjo, želim vam reći još jednu stvar, koja mi je na srcu. Zamolio bih vas da ne zaboravite siromahe, one koji su posebno blizu Kristovu srcu, one koji su pogođeni svim oblicima današnjeg siromaštva.

I siromašni, istaknuo je, imaju potrebu za umjetnošću i ljepotom. Neki žive živote u velikim teškoćama, pa im je to još više potrebno. Obično nemaju glas da se čuju. Možete odlučiti postati tumači njihove tihe molbe.

Odlazak izražavajući poštovanje

Papa je zahvalio umjetnicima i rekao: Još jednom vam potvrđujem svoje poštovanje.

Nadam se i molim da će se vaša djela pokazati dostojnima žena i muškaraca ove zemlje i odati slavu Bogu koji je Otac svih i koga svi traže, također kroz svjedočanstvo umjetničkih djela.

Sveti Otac zaključio je zamolivši ih da mole, svatko na svoj način, za njega.