pričest communion plavo cathopic naslovna

Nedjelja je dan u tjednu koji na poseban način pripada Bogu. Dok pripremamo svoja srca za susret s Gospodinom u Presvetom Oltarskom Sakramentu, prisjetimo se riječi pape Franje o Euharistiji koje je izrekao 6. lipnja 2021. godine:


Draga braćo i sestre, dobar dan!

U Italiji i drugim zemljama danas se slavi svetkovina Presvetoga Tijela i Krvi Kristove. Današnje Evanđelje donosi izvješće o Posljednjoj večeri (Mk 14, 12-16.22-26). Isusove riječi i geste dotiču nam srce: dok su blagovali, On uze kruh, izreče blagoslov, pa ga razlomi i dade učenicima govoreći: „Uzmite, ovo je tijelo moje“ (r. 22).

Na taj nam način, u jednostavnosti, Isus daruje najveći sakrament. Njegova gesta je ponizna gesta, gesta dijeljenja. Na vrhuncu svoga života, ne dijeli kruh u obilju kako bi nahranio gladno mnoštvo, već lomi samoga sebe u pashalnoj večeri s učenicima. Na taj nam način Isus pokazuje da se cilj života sastoji u darivanju, da je služiti nešto najveće. I mi iznova danas pronalazimo Božju veličinu u komadiću Kruha, u krhkosti prepunoj ljubavi i zajedništva. Upravo je krhkost riječ koju bih htio naglasiti. Isus se čini krhkim kao kruh koji se lomi i mrvi. Ali upravo je u tome njegova snaga, u njegovoj krhkosti. U euharistiji krhkost je snaga: snaga ljubavi koja postaje malenom da bi se mogla prihvatiti, a ne buditi strah; snaga ljubavi koja se lomi i dijeli kako bi hranila i darivala život; snaga ljubavi koja se razdjeljuje da sve nas ujedini u jedinstvo.

Ima još jedna snaga koja se nalazi u krhkosti euharistije, a to je snaga ljubavi prema onima koji griješe. Upravo u noći u kojoj je izdan Isus nam daje kruh života. Daje nam najveći dar, dok u srcu doživljava najdublju bol: učenik koji s njim blaguje, koji umače zalogaj u istu zdjelu, izdaje ga. Izdaja je najveća bol za onoga koji ljubi. I što čini Isus? Na zlo odgovara većim dobrom. Na Judino „ne“ uzvraća s „da“ milosrđa. Ne kažnjava grešnika, već za njega daruje život.

Kad primamo euharistiju Isus isto čini s nama: poznaje nas, zna da smo grešnici, zna da mnogo griješimo, ali se ne odriče toga da sjedini svoj život s našim. Zna da nam je to potrebno, jer euharistija nije nagrada svetima, nego je Kruh grešnikâ. Zato nas poziva: „Ne bojte se! Uzmite i jedite!

Svaki put kad primamo Kruh života, Isus daje novi smisao našim krhkostima. Podsjeća nas da smo u njegovim očima vrjedniji nego što mislimo. Time nam poručuje da je zadovoljan ako s njime dijelimo našu krhkost. Ponavlja nam da se njegovo milosrđe ne boji naše bijede. Isusovo milosrđe se ne boji naših bijeda. No, prije svega, ozdravlja nas s ljubavlju od onih krhkosti koje sami ne možemo ozdraviti. Koje su to krhkosti? Razmislimo malo. Od krhkosti da osjećamo srdžbu prema onome koji nam je učinio neko zlo – od toga ne možemo sami ozdraviti; zatim od krhkosti da se distanciramo od drugih i povlačimo u sebe same – od toga ne možemo sami ozdraviti; od krhkosti, nadalje, da plačemo nad samima sobom i tužimo se i nikako da nađemo mir; i od te krhkosti sami ne možemo ozdraviti. On je taj koji nas ozdravlja svojom prisutnošću, svojim kruhom, euharistijom. Euharistija je najdjelotvorniji lijek protiv tih zatvorenostî. Kruh života, naime, ozdravlja rigidnosti i pretvara ih u umilnost.

Euharistija ozdravlja zato što sjedinjuje s Isusom: daje nam usvojiti njegov način življenja, njegovu sposobnost lomiti se i darivati se braći, na zlo uzvraćati dobrom. Daje nam hrabrost izići iz sebe samih i s ljubavlju se prignuti prema krhkostima drugih. Upravo kao što Bog čini s nama.

To je logika euharistije: primamo Isusa koji nas ljubi i ozdravlja naše krhkosti da bismo ljubili druge i pomagali im u njihovim krhkostima. I to tijekom čitavog života. Danas smo u liturgiji časova molili jedan himan: četiri retka koji su sažetak Isusova života. Oni kažu da je Isus svojim rođenjem postao suputnikom u životu. Zatim, na večeri, dao se za hranu. Na križu, nadalje, u svojoj smrti postao je cijenom: platio je za nas. A sada, kraljujući na Nebu, naša je nagrada, On je naša nada koju tražimo, jer mi idemo tražiti ono što je pred nama [usp. Himan Jutarnje Corpus Domini Verbum Supernum Prodiens].

Neka nam Djevica Marija, u kojoj se Bog utjelovio, pomogne zahvalna srca primati dar euharistije i svoj život također učiniti darom. Neka nas euharistija od učini darom za druge.


Izvor: Vatican News - sc; aa

Foto: Cathopic

Radio Marija

09:45 Glazba
10:30 Razgovor o književnom djelu - ur. i vod.: Vesela Mađerić, prof.
11:15 Glazba
12:00 Anđeo Gospodnji; Molitva - Srednji čas

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 1973
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.