papa naslovne featured

Na općoj je audijenciji papa Franjo nastavio katehezu o velikoj ljubavi prema evangelizaciji te objasnio što danas znači biti učenici: svećenici, posvećene osobe i laici imaju različite zadaće, ali imaju zajednički poziv na poslanje, čak i oni koji zauzimaju najviše položaje u Crkvi pozvani su služiti

„Biti apostol“ nešto je što se odnosi na svakog kršćanina; to znači biti poslan poradi jednoga poslanja, kao što je učenike Isus poslao u svijet; ali to znači također odazvati se pozivu. Objasnio je to papa Franjo, u sedmoj katehezi u nizu posvećenom velikoj ljubavi prema evangelizaciji, odnosno apostolskom žaru vjernika, održanoj na Trgu svetoga Petra, tijekom koje se osvrnuo na značenje apostolata danas.

Sveti je Otac prije svega podsjetio kako Isus „pozove koje sam htjede“ (Mk 3, 13) te ih ustanovi kao skupinu, pridavši im naslov „apostoli“ da budu s njim i da ih šalje propovijedati. Pritom je dodao kako se sveti Pavao u svojim poslanicama predstavlja kao „pozvan za apostola“ (1 Kor 1, 1), odnosno poslan po pozivu,  „odlučen za evanđelje Božje“. Bog ga je pozvao još od krila majčina da naviješta evanđelje pucima i narodima. Iskustvo Dvanaestorice i Pavlovo svjedočanstvo danas nas pozivaju preispitati svoja stajališta – rekao je Papa – preispitati svoje izbore, svoje odluke.

Sve ovisi o besplatnom Božjem pozivu; Bog nas izabire također za službe koje katkada kao da nadilaze naše sposobnosti ili ne odgovaraju našim očekivanjima; na poziv primljen kao besplatan dar valja odgovoriti besplatno.

cathopic 1486919072862630

Različite zadaće za zajednički poziv na poslanje

Poziv je to koji se odnosi na sve, svećenike, posvećene osobe i laike, te je stoga zajednički; poziv svima u kojemu smo blago primljeno vlastitim kršćanskim pozivom primorati dati – rekao je Papa te objasnio – jer to je dinamizam poziva, dinamizam života. To je poziv koji osposobljava vršiti vlastitu apostolsku zadaću na aktivan i kreativan način, u krilu Crkve u kojoj postoji različitost službi, ali i jedinstvo poslanja – pojasnio je citirajući dekret Drugoga vatikanskog sabora Apostolicam actuositatem, u kojemu stoji da je Krist apostolima i njihovim nasljednicima dao dužnost da u njegovo ime i njegovom vlašću naučavaju, posvećuju i upravljaju; tako i laici, budući da su dionici Kristove svećeničke, proročke i kraljevske službe, u Crkvi i u svijetu vrše svoj dio u poslanju svega Božjega naroda“ (AA, 2). Riječ je o zadaći koja ima svoju trajnu vrijednost također za nas – napomenuo je te dodao:

U okviru jedinstva poslanja, različitost karizmâ i službâ ne smije dovesti do povlaštenih kategorija unutar crkvenog tijela: tu nema promaknuća, a kada kršćanski život zamisliš kao promaknuće, da onaj koji je iznad drugima zapovijeda zato što se uspio progurati, to nije kršćanstvo. To je čisto poganstvo. Kršćanski poziv nije promaknuće zbog napredovanja, ne! Ono je nešto drugo.

vatican angelus 1

Poziv je sviju služiti drugima

Iako su neki po Kristovoj volji za druge određeni kao učitelji, djelitelji otajstava i pastiri – dodao je rimski biskup pozivajući se na dogmatsku konstituciju Lumen gentium – ipak među svima vlada prava jednakost s obzirom na dostojanstvo i s obzirom na, svim vjernicima zajedničko, djelovanje u izgradnji Kristova Tijela.

Tko ima više dostojanstva u Crkvi: biskup, svećenik? Ne… svi smo kršćani u službi drugih. Tko je važniji u Crkvi: časna sestra ili obična osoba, krštena, nekrštena, dijete, biskup…? Svi su jednaki i kada se jedna strana smatra važnijom od drugih i pomalo digne nos, griješi. To nije Isusov poziv. Poziv koji Isus daje svima, ali i onima koji su naizgled na višim mjestima, jest služenje, služiti drugima, poniziti se.

Božji je poziv štovanje Oca, ljubav prema zajednici i služenje – istaknuo je Papa te napomenuo – to znači biti apostol, to je svjedočanstvo apostola.

Preispitati na koji smo način apostoli u Crkvi

Polazeći stoga od pretpostavke da smo svi jednaki, valja razmisliti o brojnim vidicima naših odnosa, koji su odlučujući za evangelizaciju – smatra Papa potičući na razmišljanje koliko svatko svojim riječima može povrijediti dostojanstvo osoba, narušavajući tako odnose, kao i o sposobnosti za dijalog među vjernicima i slušanja kako bismo razumjeli razloge drugoga.

Slušati, poniziti se, biti na usluzi drugima; to je služenje, to znači biti kršćanin, to znači biti apostol.

Na kraju je papa Franjo potaknuo vjernike da bježe od taštine, od taštine mjesta, te da preispitaju kako žive svoj krsni poziv, kao i na koji su način apostoli u apostolskoj Crkvi koja je u službi drugih.

(Vatican News - tc; aa)

Radio Marija

14:00 Pozdravi, čestitke i preporuke
14:55 Molitva za život
15:00 Krunica Božjega milosrđa
15:15 Krunica - Radosna otajstva

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 1958
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.