Na susretu s predstavnicima vlasti, građanskoga društva i Diplomatskoga zbora, održanom u Predsjedničkoj palači u Bratislavi, papa Franjo je potaknuo slovački narod na integraciju, povezanost i prihvat. Neka Slovačka bude, rekao je, pokretačka snaga solidarne Europe
Na tragu svetih Ćirila i Metoda, povijest poziva Slovačku da bude poruka mira u srcu Europe – rekao je papa Franjo drugoga dana apostolskoga pohoda Slovačkoj, u koju je stigao jučer poslijepodne, obraćajući se predstavnicima vlasti, građanskoga društva i Diplomatskoga zbora. Pritom je posebno istaknuo važnost prihvata, otvorenosti i bratstva. Na to podsjeća velika plava crta na vašoj zastavi, koja simbolizira bratstvo sa slavenskim narodima. Bratstvo nam je potrebno kako bismo promicali sve potrebniju integraciju. Ona je hitna sada, u trenutku u kojemu se, nakon vrlo teških mjeseci pandemije, uz mnoge teškoće, pojavljuje željeni gospodarski oporavak, poduprt planovima Europske unije – istaknuo je Papa.
Slovački je narod papa Franjo potaknuo da bude pokretačka snaga solidarne Europe koja će se vratiti u središte povijesti, izbjegavajući opasnost od pada u borbu za prevlast i popuštanja čarima zarade, stvarajući tako prolazno oduševljenje koje, umjesto da ujedinjuje, razdvaja. Slovačka je povijest neizbrisivo obilježena vjerom – istaknuo je te izrazio nadu da će ona pomoći poduprijeti namjere i osjećaje bratstva koje slovački narod može crpiti iz života svete braće Ćirila i Metoda. Poistovjećivali su se sa svima i tražili zajedništvo sa svima: Slavenima, Grcima i Latinima. Njihova se čvrsta vjera odražavala u spontanoj otvorenosti. To je baština koju ste pozvani nasljedovati u ovom trenutku, kako biste i u ovo vrijeme bili znak jedinstva – napomenuo je Papa.
Napomenuvši kako ga je dirnuo tipični izraz slavenskog gostoprimstva, kada se gostu ponude kruh i sol, osvrnuo se na te jednostavne i dragocjene darove prožete evanđeljem. Kruh, koji lomljenjem podsjeća na krhkost, posebno poziva na brigu o najslabijima. Neka se nikoga ne stigmatizira ili diskriminira – potaknuo je. Kršćanski pogled ne vidi u slabima teret ili problem, nego braću i sestre koje valja pratiti i štititi.
Nakon razlomljenoga i pravedno podijeljenoga kruha papa Franjo je govorio o pravednosti koja ne bi smjela biti neka apstraktna zamisao, nego konkretna upravo poput kruha, koja svima daje priliku za ostvarenje, koja nije nikada na prodaju i koja jamči jednake zakone za sve. Zbog toga valja poduzeti ozbiljnu borbu protiv korupcije, a prije svega valja promicati i širiti zakonitost.
Osim toga, kruh, povezan s riječju 'svagdanji'. Kruh svakoga dana jest hrana i posao na koje imaju pravo svi, kako se nitko ne bi osjetio marginaliziran i primoran napustiti obitelj i domovinu u potrazi za većom srećom. Kao što bez kruha nema hrane, bez rada nema dostojanstva – napomenuo je Papa.
Tu je potom sol, prvi simbol koji Isus rabi poučavajući svoje učenike, i koji prije svega daje okus hrani i potiče nas na razmišljanje o onom okusu bez kojega život ostaje bezukusan. Naime, organizirane i djelotvorne strukture nisu dovoljne kako bi ljudski suživot učinile dobrim; potreban je okus solidarnosti. I kao što sol daje okus samo otapanjem, tako i društvo dobiva okus kroz besplatnu velikodušnost onih koji se troše za druge – kazao je te istaknuo da je posebno lijepo poticati u tomu mlade, kako bi se osjetili protagonistima budućnosti svoje zemlje. Nema, naime, obnove bez mladih koje često dovodi u zabludu konsumistički duh koji izbljeđuje život.
Previše je ljudi u Europi umorno i frustrirano, pod stresom zbog frenetičnoga ritma života, ne znajući odakle crpiti motivaciju i nadu. Sastojak koji nedostaje jest briga za druge. Osjećaj odgovornosti za nekoga daje okus životu i pomaže nam otkriti da ono što dajemo zapravo je dar koji dajemo sebi – istaknuo je Papa.
Površnost potrošnje, materijalne zarade i ideoloških kolonizacija, u zemlji u kojoj je do prije nekoliko desetljeća jednoumlje ograničavalo slobodu, čimbenici su koji stavljaju u opasnost društvo i najbolje tradicije zemlje, koje valja očuvati kao što sol čini s hranom da se ne bi pokvarila. Danas drugo jednoumlje oduzima slobodi smisao, svodeći napredak na profit, a pravā samo na vlastite potrebe. Danas, kao i tada, sol vjere nije odgovor u skladu sa svijetom, ne sudjeluje u žaru poticanja kulturnih ratova, nego ponizno i strpljivo sije sjeme kraljevstva Božjega, ponajviše svjedočanstvom milosrđa i ljubavi.
Ponovno istaknuvši važnost svetih Ćirila i Metoda za život Slovačke, Papa je kazao da se ta sveta braća nisu borila za osvajanje prostora, nego su nasljedovali put blaženstava iz kojih izvire kršćansko viđenje društva. Njihov primjer pokazuje da se valja otvoriti novostima kako se prošlost ne bi ponovila, ali ne iskorjenjujući se. Papa se pritom spomenuo brojnih ljudi iz kulture u Slovačkoj koji su bili sol, a čiji je život bio obilježen trpljenjem. Oni su, unatoč tomu što su bili u zatvoru, ostali slobodni u nutrini, dajući sjajne primjere hrabrosti, dosljednosti, otpora u odnosu na nepravdu, i posebno oprosta.
Pandemija je pak kušnja našega vremena. Ona nas je naučila kako je lako, iako u istoj situaciji, razdvojiti se i misliti samo na sebe. Krenimo, naprotiv, od prepoznavanja da smo svi slabi i da nam drugi trebaju. Nitko se ne može izolirati, ni kao pojedinac, ni kao nacija. Prihvatimo tu krizu kao poziv na preispitivanje našeg načina života. Ne treba okrivljavati prošlost, valja zasukati rukave kako bismo zajedno izgradili budućnost – rekao je Papa.
