Nalazimo se u Godini sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo 8. prosinca 2020. godine Apostolskim pismom "Patris Corde" povodom 150. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve.

Uz Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu i pet župa posvećenih sv. Josipu, u Zagrebačkoj nadbiskupiji postoji i 21 kapela posvećena Zaručniku Blažene Djevice Marije. Tijekom srpnja i kolovoza donosimo vam prikaze kapela.


Kapela 1

Građani grada Zaprešića s pravom se ponose sa svojim najpoznatijim sugrađaninom, velikim hrvatskim banom Josipom Banom Jelačićem. U poznatim Jelačićevim Novim dvorima nalazi se i banova privatna kapela, koja je posvećena sv. Josipu, a koja je mnogima kroz svoju 166-godišnju povijest pružala duhovnu okrepu po zagovoru sv. Josipa.

Sredinom 19. stoljeća zapaženo mjesto u Jelačićevim Novim dvorima pripada upravo kapeli sv. Josipa koja je u to vrijeme pripadala starodrevnoj župi sv. Vida u Brdovcu. Osnutkom nove župe sv. Petra apostola 4. studenog 1945. kapela sv. Josipa postaje dio novoosnovane župe, na čijem se području nalazi i danas.

Kapela sv. Josipa ima svoju lijepu povijest. Obnavljana je više puta, a nisu je zaobišla ni zadnja dva potresa. Zub vremena učinio je svoje pa ona čeka svoju ponovnu obnovu.

Kapela 2

Najpoznatija je po tome što ju je dao izgraditi na svom imanju Josip Jelačić, najslavniji hrvatski ban. Kamen temeljac blagoslovio je, uz dozvolu Duhovnog stola, preč. Pavao Belas, župnik iz Brdovca, 15. ožujka 1855. godine. Veliki prijatelj bana Jelačić župnik Belas po banovim je uputama bio predvoditelj gradnje kapelice sv. Josipa u Novim dvorima, koja je izgrađena za samo 70 dana, od 15. ožujka do 25. svibnja 1855.

Gotovu kapelu posvetio je 20. svibnja 1855. godine nadbiskup zagrebački Juraj Haulik, uz prisutnost mnogobrojne visoke gospode i plemenitih gospođa. Javno ju proglasio 9. srpnja iste godine ovim riječima: Georgius Haulik de Varallya de Varallya Dei et Apostolcae sedis Gratia, Ecclesiae Metropolitanae Zagrabiensis Archi – Episcopus, Abbas B. Mariae V. de Topuska etc.etc.etc.
Datum in arce Solita Presidentia Nostra Alppali (?) Zagrabiae die 9. Jul 1855. – Georgius Haulik Allppus Zagreb. –

Nakon dozvole tadašnjeg nadbiskupa Haulika dopušteno je svakom svećeniku imati obred vjenčanja uz dozvolu i služiti u kapeli Novodvorskoj svetu misu. Budući da je kapela javna i svima pristupna svećenik je mogao pročitati evanđelje toga dana i propovijedati, osvrćući se na evanđelje ili svetkovinu dana.

Kapela 3

Kapela je građena u strogogotičkom slogu i skupocjeno je urešena. Ima jedan žrtvenik s lijepom slikom sv. Josipa, četiri visoka pozlaćena svijećnjaka i jedno prekrasno raspelo, komu je kip od slonove kosti. To je raspelo bilo vlasništvo biskupa Alagovića te je stajalo sto zlatnih dukata. Poslije njegove smrti predano je u vlasništvo župnika stenjevačkog preč. Aleksandra Šneleca, koji ga je poklonio banu Jelačiću kada je kapelu gradio.

Ban Jelačić osobitom je ljubavlju i revnošću kapelu podizao, kao da je slutio da će mu u njoj tijelo počivati. Samo četiri godine nakon izgradnje kapele, 1859., njegovi zemni ostaci u njoj su najsvečanije sahranjeni 26. svibnja 1859. Osim bana Jelačića u grobnici je sahranjeno i tijelo njegove kćeri Anke koja je umrla od kolere.

Ban Josip Jelačić utemeljio je altariju tako da se svake godine za pokoj njegove plemnite duše odsluži 15 svetih misa u kapeli po njemu sagrađenoj. Godine 1861. u kapelici sv. Josipa nad njegovim grobom službu Božju imao je biskup đakovački Josip Juraj Strossmajer, uz prisutnost tadašnjeg bana Josipa Šokčevića i cjelokupnog Hrvatskog sabora.

 Kapela 4

Poslije 1945. godine sav je inventar iz kapele nestao, kasnije je bila oskrvnjena i grobnica. U veljači 1991. godine, prije početka obnove kapele, posmrtni su ostaci privremeno preneseni na Mirogoj, a u listopadu 1992. godine položeni su u obnovljenu obiteljsku grobnicu. Zadnja obnova kapele sv. Josipa bila je 1991./2. godine, a trajala je gotovo dvije godine.

Iz starih fotografija, koje su nastale početkom 1900-ih, kapelica je bila okružena lijepom i gustom crnogoricom. Kapela sv. Josipa dio je imanja Novih dvora Jelačićevih koji su jedinstven primjer očuvanosti cjelovitog gospodarsko-vlastelinskog kompleksa zaštićenih kao kulturno dobro.

 

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

10:30 Stranac bijah i primiste me! - tema: Globalni migracijski trendovi - razumijevanje uzroka raseljavanja; gosti: Božo Kovačević i Ana Marčinko; ur. i vod.: s. Meri Muše, pravna savjetnica Isusovačke službe za izbjeglice
11:15 Glazba
11:35 Vijesti iz Varaždinske biskupije
11:50 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.