Današnji blagdan ima povijesnu pozadinu. U XVI. stoljeću Europa se našla pred velikom opasnošću od turske vojske koja je osvajala nove krajeve i ozbiljno zaprijetila kršćanskom Zapadu. Papa Pio V. pozvao je 1569. kršćanski svijet na molitvu svete krunice, kako bi vjernici i na taj način pomogli svojim braniteljima. Do odlučne pomorske bitke došlo je 7. listopada 1571, kada je mornarica Svete lige (ujedinjena papinska, španjolska, mletačka i genovska flota), pod zapovjedništvom Don Juana d'Austria, kod Lepanta, na ulazu u Korintski zaljev, teško porazila tursku flotu. Zanimljivo je da se u mletačkoj mornarici spominju i galije s Krka, Cresa i Raba, te iz Šibenika, Trogira, Hvara i Kotora. U spomen na veliku pobjedu, izborenu pod zaštitom Blažene Djevice Marije, papa Pio V. je 7. listopada proglasio blagdanom Gospe od pobjede. Papa Grgur XIII. mijenja 1573. ime tog spomendana u blagdan svete Krunice, a papa Pavao VI. naziva ga 1969. blagdanom Gospe od Krunice. U hrvatskim krajevima zovu ga i blagdanom Kraljice svete Krunice te blagdanom Gospe od svetog Ružarija ili Gospe Ružarice.
Molitva krunice raširena je, stoljećima ukorijenjena i omiljena u katoličkom puku. Po nekim legendama njezini korijeni sežu do 1208. i Marijinog ukazanja svetom Dominiku. Ona je oblik pobožnosti i molitvenog razmišljanja, usmjerenog na Isusa i Blaženu Djevicu Mariju. Teme razmišljanja zovu se "otajstva", jer se odnose na pojedine istine vjere i važne događaje iz Isusova života, koje poznajemo iz Svetog pisma. Razmatraju se najvažnija zbivanja iz Isusova života: od rođenja i djetinjstva (radosna otajstva, subotom i ponedjeljkom), preko javnog djelovanja (otajstva svjetla, četvrtkom) do muke i smrti (žalosna otajstva, utorkom i petkom) te uskrsnuća, uzašašća i poslanja Duha Svetoga (slavna otajstva, srijedom i nedjeljom). Molitva krunice je vrlo jednostavna, preporučljiva i ugodna osobna molitva, koja smiruje i opušta. Izuzetno je prikladna za poticanje obiteljske ljubavi i sloge te jačanje vjerničkog zajedništva u župama i molitvenim skupinama.
Gospa od Krunice zaštitnica je Sjedinjenih Američkih Država i Zapadne Virginije i posvećena su joj mnoga naselja, župe, crkve i kapele po cijelom svijetu i u hrvatskim krajevima (Zagreb-Borongaj, Malunje kod Jastrebarskog, Vođinci, Kuševac kod Đakova, Nova Gradiška, Cabuna kod Suhopolja, Remetinec kod Novog Marofa, Ličko Lešće kod Otočca, Čanak u općini Plitvička jezera, Trviž kod Pazina, Draguć kod Cerovlja, Valun na Cresu, Posedarje, Ražanac, Preko na Ugljanu, Diklo kod Zadra, Pridraga kod Novigrada, Briševo kod Poličnika, Drniš, Boraja kod Šibenika, Budimir kod Trilja, Velić kod Trilja, Seget, Kaštel Stari, Split-Lučac, Vrlika, Igrane kod Podgore, Metković, Lisac u Dubrovačkom primorju, Krepšić kod Brčkog, Sarajevo-Banjski Brijeg, samostan Kćeri Božje ljubavi, Kruševlje kod Sombora, Kevi kod Sente, Tornjoš kod Sente, Lok kod Titela, Budisava kod Novog Sada).
Pozivamo vas da zajedno sa svojim najdražima i najbližima izmolite danas krunicu u čast njezine Kraljice i kao zahvalu za sve milosti koje ste po zagovoru Kraljice svete Krunice dobili na dar od njezinog Sina!
I u našem gradu postoji kapela Blažene Djevice Marije, Kraljice svete Krunice, a nalazi se u središtu lijepog gradskog naselja Malunja (župa Sveta Jana). Tu kapelu blagoslovio je 28. kolovoza 1937. tadašnji zagrebački nadbiskup, danas hrvatski blaženik, Alojzije Stepinac. Razlog više da posjetimo Malunje i pred kapelom Kraljice Krunice izmolimo barem jedan desetak krunice za naše najdraže i najbliže, ali i za sve one koji su osamljeni, napušteni i bolesni.
Izvor: Župa sv. Nikole biskupa, Jastrebarsko
Foto: By Domingo Martínez - [2] and [3], Public Domain, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=51170588
