Sveti papa Ivan Pavao II. rodio se kao Karol Józef Wojtyła 18. svibnja 1920. u poljskom gradu Wadowice, nedaleko Krakówa. Za njemačke okupacije u Krakówu je studirao na tajnom fakultetu u nadbiskupskom dvoru, a bavio se i glumom. Studij teologije nastavio je u Rimu, a kao profesor teologije djelovao je u Krakówu i Lublinu. Pio XII. imenovao ga je 1958. biskupom, Pavao VI. 1964. krakowskim nadbiskupom, a 1967. kardinalom. Za papu je izabran 16. listopada 1978.
Svojom osobnom neodoljivom toplinom, neposrednošću i prirodnom karizmom izuzetno je snažno djelovao putem suvremenih elektronskih medija, šireći svoje poruke i u najzabitnijim dijelovima Zemlje. U 26 godina svoga pontifikata, posjetio je 130 država, proputovao 1,2 milijuna kilometara, obišao zemaljsku kuglu oko 30 puta i posjetio oko 850 gradova. Zalagao se za mir i zagovarao pravo svakoga naroda na svoju državu, samostalnost i suverenost. Osmislio je sintagmu "kultura života" i promicao međureligijski dijalog. Zagovarao je jedinstvo kršćana i pokazao otvorenost prema drugim vjerskim zajednicima. Prvi je papa koji je ušao u džamiju i sinagogu. Za vrijeme pontifikata napisao je i izgovorio oko 15000 raznih govora i dokumenata, napisao 14 enciklika, 11 apostolskih konstitucija, 41 apostolsko pismo, 15 apostolskih pobudnica, mnoge knjige, pjesme i drame. Imenovao je 231 kardinala i zaredio 321 biskupa. Proglasio je novih 1338 blaženika i 482 novih svetaca. Snažno je utjecao na demokratsku preobrazbu istočnoeuropskih zemalja. Preminuo je 2. travnja 2005. u Rimu. Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim 1. svibnja 2011. te odredio kao njegov blagdan datum služenja prve svete mise na dužnosti pape, 22. listopada. Svetim ga je proglasio 27. travnja 2014. papa Franjo.
Papa Ivan Pavao II. imao je poseban odnos s Hrvatskom i Hrvatima. Rodio se u dijelu Poljske, koji se zove i Bijela Hrvatska. Aktivno se zalagao za ostvarenje hrvatske težnje za samostalnom državom. Vatikan je prvi u svijetu objavio 3. listopada 1991. da djeluje na međunarodnom priznanju Lijepe naše, a službeno je priznao Hrvatsku i Sloveniju 13. siječnja 1992. Hrvatskoj je papa Wojtyła pružao svestranu i trajnu potporu te je sve do svoje smrti ostao našim zagovornikom i prijateljem te ga možemo nazvati „hrvatskim papom“. Blagdan Male Gospe 8. rujna 1991. godine proglasio je svjetskim danom molitve za mir u Hrvatskoj. Posjetio je Hrvate pet puta, Hrvatsku tri puta te Bosnu i Hercegovinu dva puta. Proglasio je svetima Leopolda Mandića i Marka Križevčanina, a blaženima kardinala Alojzija Stepinca, Ivana Merza i Mariju Petković. Zaštitnik je mnogih naselja, župa, crkava, kapela i ustanova diljem svijeta, a posvećene su mu i hrvatske župe u Jelkovcu (Sesvete) kod Zagreba, u Petrinji i Donjem Lapcu te kapele u Bratini kod Jastrebarskog i u Ključić Brdu kod Velike Gorice, Poznanovcu kod Bedekovčine, Bartolovcima kod Sibinja, Slivnu kod Runovića, Petrićevcu (Banja Luka), u kripti požeške katedrale i u središtu Ministarstva obrane u Zagrebu.
