Danas slavimo Vinka Paulskog, velikog i nama dragog sveca, istinskog diva kršćanske ljubavi i obnovitelja klera, čije je djelovanje ostavilo neizbrisiv trag i u hrvatskim krajevima. Rodio se 24. travnja 1581. kao Vincent de Paul u gaskonjskom selu Pouy, nazvanom 1828. imenom svoga velikog sina. Seljački sin, u djetinjstvu je čuvao ovce i svinje, školu polazio u Daxu, a od 1596. na sveučilištu u Toulouseu studirao teologiju. Već je 1600. zaređen za svećenika. Brod kojim je putovao iz Marseillesa, oteli su 1605. turski gusari, koji su ga kao roba prodali u Tunis. Obratio je na kršćanstvo svog vlasnika, uspio pobjeći zajedno s njim i vratio se 1607. u Avigonon. U proljeće 1610. postao je kapelan Margarete de Valois, prve žene kralja Henryja IV, a potom pod utjecajem Pierrea de Bérullea, kasnijeg kardinala, postao je 1611. župnikom Clichyja kraj Pariza. Od 1612. djelovao je kao duhovnik velikaške obitelji Gondy i pučki misionar, a 1619. postao dušobrižnikom veslača i robova na galijama. Iz dana u dan sve se više širila njegova socijalna i karitativna djelatnost po mnogim francuskim gradovima. Milosrdan i skroman duhovnik, osnovao je 1625. Misijsku kongregaciju, čiji su članovi po prioratu Saint-Lazare, svojem sjedištu, prozvani lazaristima. Nakon djelovanja u Francuskoj, od 1638. proširili su svoju aktivnost i na inozemstvo sa stalnim misijskim postajama u Africi. Zajedno s pobožnom udovicom Louisom de Marillac osnovao je 1633. i Družbu milosrdnih sestara.
Od tada pa sve do danas ta Vinkova karitativna družba pomaže svim mogućim nevoljnicima i bolesnicima, odbačenima i napuštenima, u bolnicama, klinikama, domovima za starije i nemoćne, školama, vrtićima i privatnim kućama te zbrinjava i napuštenu djecu. Sestre milosrdnice djeluju uspješno u crkvenim, školskim i zdavstvenim ustanovama. Neumorni sveti Vinko mnogo je učinio za izobrazbu i odgoj svećenika, osnivanjem sjemeništa i održavanjem svećeničkih seminara. Od njegovih 50 tisuća pisama i misijskih nagovora sačuvano je oko 3 tisuće. Izmoren silnim naporima i mnogim djelatnostima preminuo je na današnji dan, 27. rujna 1660. u Parizu. Blaženim ga je 1729. proglasio papa Benedikt XIII, a svetim 1737. papa Klement XII.
Prvi zagrebački nadbiskup i kardinal Juraj Haulik doveo je milosrdne sestre svetog Vinka Paulskoga 1845. u Zagreb, podigavši im u Frankopanskoj ulici samostan, a svecu crkvu. Sveti Vinko zaštitnik je siromaha, bolesnika, socijalnih i karitativnih radnika, bolnica, gubavaca, zatvorenika, izgubljenih tekstova, konja, dobrovoljaca, duhovnih pomoćnika, Madagaskara te brojnih naselja, sveučilišta, župa, samostana, crkava. kapela i udruga diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb, Daruvar, Oriovac, Sarajevo, Zemun). Sestre milosrdnice svetog Vinka Paulskog djeluju danas u hrvatskim krajevima u 4 provincije: provincija Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije-Zagreb (296 sestara, 29 sestarskih zajednica), provincija Majke dobrog savjeta-Rijeka (87 sestara, 13 sestarskih zajednica), provincija Navještenja Gospodinova-Split (202 sestre, 24 redovničke zajednice) i provincija Majke Divne-Sarajevo (71 sestra, 14 sestarskih zajednica). Podaci o broju sestara i sestarskih zajednica zabilježeni su godine 2009.
Misionari svetog Vinka, lazaristi, djeluju u Hrvatskoj od 1958. Njihova zajednica ima kuću u Vrapču (Zagreb), sa deset članova (6 svećenika, 2 brata laika i 2 bogoslova), a djeluju u tri župe, od kojih je jedna u okviru psihijatrijske bolnice Vrapče. Podaci se odnose na godinu 2009.
