Iako smo na pragu raskošne, raznobojne jeseni, kao da se i imenom današnjeg marijanskog blagdana s tugom opraštamo od dugog, toplog ljeta. Častimo Gospu Žalosnu ili Mariju od sedam žalosti (Mater dolorosa), a imendan slave naše Dolores i Tuge. Prisjećamo se sedam teških trenutaka Marijina života: Šimunovo proročanstvo u hramu da će joj „mač probosti dušu“, bijeg s djetetom Isusom u Egipat, traženje izgubljenog dječaka Isusa u hramu, susret s Isusom na križnom putu, boli dok su Isusa pribijali na križ, skidanje Isusa s križa („Pietà“), Isusov pogreb. Umjetnici prikazuju Mariju u suzama, sa sedam mačeva koji joj probadaju srce ili sedam medaljona s prizorima sedam žalosti oko njezinog lika. Pobožnost prema Gospinim žalostima ima svoj biblijski temelj u proroštvu starca Šimuna Mariji: »A tebi će samoj mač probosti dušu« (Lk 2, 35). Te riječi naviještaju Kristovu muku, a budući da nitko s Isusom nije tako blizak kao njegova Majka, nikoga kao nju neće potresti njegova muka.
O Marijinim žalostima počeli su u XIII. stoljeću pobožno razmišljati naročito redovnici serviti i potom su nastale mnoge bratovštine Gospinih žalosti. Servitima je Sveta Stolica 1667. dopustila posebnu svetkovinu u čast Gospe od sedam žalosti, taj je blagdan 1735. preuzelo čitavo španjolsko kraljevstvo, a papa Pio VII. proširio ga je 1814. na cijelu Crkvu. Gospi Žalosnoj posvećene su Slovačka, američka država Mississippi, talijanska pokrajina Molise, redovnička kongregacija Svetog Križa te mnoge pokrajine, naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Špansko, Vranov Dol kod Jastrebarskog, Križevci, Kloštar Podravski, Kalinovac, Veliko Trgovišće, Veternica kod Novog Golubovca, Ludbreg, Kotoriba, Otočac-Fortica, Mrkopalj, Murine kod Umaga, Susak, Tkon, Hrvace, Donji Vinjani kod Imotskog, Split-Kašjuni, Gornja Dubica kod Odžaka, Čardak kod Modriče, Mali Mošunj kod Viteza, Selenča kod Bača).
