Danas slavimo svetu Anastaziju ili Stošiju, mučenicu, koja je ostavila neizbrisiv trag u hrvatskim krajevima. O njoj kruže brojne, često posve različite legende. Prema jednoj od njih rodila se sredinom III. stoljeća u Rimu od oca poganina i majke kršćanke. Udala se za rimskog patricija Publija, koji ju je zbog njene pobožnosti i kršćanske vjere zatvorio u kućnu tamnicu i postupao s njom kao s robinjom. Njezin duhovni vođa bio je sveti Krizogon (Krševan), također zaštitnik Zadra, koji joj je slao pisma podrške i ohrabrenja. Nakon muževe smrti Anastazija se oslobodila kućnog pritvora, svoje imanje razdijelila siromasima i posvetila život brizi za kršćane izložene progonima cara Dioklecijana. Sa skupinom kršćana pratila je Krševana do njegove mučeničke smrti u Akvileji (Furlanija). Zbog pomaganja zatočenim kršćanima i ustrajnosti u svojoj vjeri, zatočena je u Sirmiumu (današnja Srijemska Mitrovica).
Na suđenju je izjavila da je zlatne i srebrne kipove poganskih bogova, koje je naslijedila od oca, pretopila u novac kojim je pomagala progonjene kršćane. Mučena je, spaljena i bačena u rijeku Savu na Božić godine 304. Kasnije je pokopana u Sirmiumu, a u V. stoljeću njezine su relikvije prenesene u Carigrad. I u Rimu, u podnožju carskog Palatina, u bazilici svete Anastazije, nalazi se dio tih relikvija. Bizantski car Nicefor, u znak priznanja i nagrade zadarskom biskupu Donatu za postignuti mir između Karla Velikoga i Bizanta, poklonio mu je oko 810. moći svete mučenice Anastazije. Sveti Donat pohranio je relikvije svetice u tadašnjoj bazilici svetog Petra apostola koja od tada nosi njeno ime.
Zaista, najveći spomenik u čast svete Stošije, kako Zadrani zovu svoju zaštitnicu, predstavlja veličanstvena zadarska katedrala, trobrodna romanička građevina, istinski ponos ne samo svoga dičnoga grada već cijelog hrvatskog naroda i Crkve u Hrvata. I u katedrali svete Stošije, ujedno i župne crkve, čuva se dio njezinih relikvija. Zaštitnica je Zadarske nadbiskupije, a posvećena joj je i župna crkva u Biogradu. Grad Samobor diči se također župnom crkvom svete Anastazije. Uz najpoznatije ranokršćanske mučenice uvrštena je u rimski misni kanon i u litanije Svih Svetih. Prizivaju je bolesnici s glavoboljom i bolovima u grudima te otrovane osobe, a zaštitnica je mučenika, tkalaca, udovica i medijske slobode te brojnih naselja, župa i crkvi diljem svijeta. Iako se prema kalendaru sveta Anastazija službeno štuje na Božić, u svojim hrvatskim svetištima i u našim krajevima slavi se na današnji dan.
Tekst: župa sv. Nikole biskupa - Jastrebarsko
Foto: By Anonymous Russian icon painter (before 1917)Public domain image (according to PD-RusEmpire) - http://www.akcia-antique.ru/openwindow.php?id=25102, Public Domain, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=56704572
