Marijanski blagdani uvijek ispunjavaju vjerničko srce toplinom i radošću, posebno u ovim jesenjim danima, kad vene lišće i kad je sunčane svjetlosti sve manje, a mraka i studeni sve više. Danas istodobno slavimo čak dva marijanska blagdana, što radost i nadu udvostručuje. Godine 543. posvećena je crkva svete Marije Nove, podignuta kraj jeruzalemskog hrama i tu posvetu slavimo zajedno s istočnim kršćanima. Marija se od djetinjstva posvetila Bogu, potaknuta od Duha Svetoga, čijom je milošću bila ispunjena u svojem bezgrešnom začeću. Danas se sjećamo tajne potpunog prikazanja, darivanja i posvećenja Bogu One, koju je sam Bog odabrao za Majku svoga Sina, a kao posljedicu toga i za Majku Crkve. Apokrifna književnost, ispunjena brojnim legendama, izvještava o Marijinom prikazanju kao o izuzetno svečanom činu, popraćenom mnogim čudesnim događajima. Mariju su roditelji obećali Bogu i doveli je u hram kad su joj bile tri godine. Bilo je to u pratnji velikog broja hebrejskih djevojčica koje su u ruci nosile zapaljene baklje. U svečanosti su sudjelovale hramske vlasti, pa i sami anđeli, koji su radosno pjevali. Do ulaza u hram bilo je 15 stepenica, kojima se Marija sama popela. U hramu su joj hranu donosili također anđeli. Apokrifni pisci žele u stvari istaknuti da je Marija od prvog trenutka svoga postojanja bila puna milosti i da je bila predodređena za dostojanstvo bogomajčinstva, kojim je nadišla i same anđele. Bog je svojom milošću pripravio Marijino tijelo da ono postane hramom Božjega Sina, svetinjom nad svetinjama, u koju se spustio i nastanio Najsvetiji, Sin Božji. Ona je prikazana, posvećena Bogu, određena za velike stvari, za ostvarenje Božjega plana o spasenju čovjeka. Radi se o velikoj tajni utjelovljenja, u kojem je i Marija svim svojim bićem sudjelovala. Prikazanju Blažene Djevice Marije posvećene su mnoge crkve i kapele širom svijeta i hrvatskih krajeva (Medviđa kod Benkovca, Pristeg kod Benkovca, Kistanje).
Blagdan Gospe od Zdravlja, kojoj su u krajevima negdašnje Mletačke Republike bile podignute brojne crkve i kapele, vezan je uz jedan događaj. Kad je 1630. na području Mletačke Republike harala strašna kuga, koja je u samoj Veneciji pokosila više od 80 tisuća života, mletački se Senat obratio Gospi za pomoć. Učinjen je zavjet baš na današnji dan 1631, da će Mariji, ako prestane kuga, podići crkvu. Kuga je prestala, a zavjet je ispunjen. Podignuta je 1687. veličanstvena crkva Madonna della Salute, koju i danas svaki posjetitelj Venecije može razgledati. Pobožnost prema Gospi od Zdravlja došla je iz Venecije i u južne hrvatske krajeve, gdje su joj posvećene mnoge župe, crkve i kapele.
Izvor: župa sv. Nikole biskupa
Foto: By Sailko - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=72349255
