Današnja sveta zaštitnica, Brigita Švedska ili Birgitta iz Vadstene, kći suca i zemljoposjednika Birgera Perssona, rodila se 1302. ili 1303. u dvorcu Finsta, švedskoj pokrajini Uppland. Već sa 7 godina doživljavala je vizije muke i raspeća Kristova. Kad joj je bilo deset godina slušala je propovijed o muci Isusovoj, koja je na nju silno djelovala i pod njezinim je dojmom ostala cijeloga života. Udala se po očevoj volji vrlo mlada za Ulfa Gudmarssona, rodila mu osmero djece, postavši uzornom suprugom i majkom. U braku je provela 28 godina. Imala je sreću da je i njezin muž bio dobar čovjek, po naravi blag i bogobojazan. Brigita je svoju djecu lijepo odgojila. U jednom viđenju rekla joj je Blažena Gospa: "Nastoj oko toga da tvoja djeca postanu i moja!" Ona je tu preporuku savršeno ispunila pa u jednom drevnom spisu čitamo: "Brigita Švedska imala je četvero muške i četvero ženske djece, i sve ih je imala svete." Jedna od njezinih kćeri je sveta Katarina iz Vadstene. Brigita je bila srce i duša brojne obitelji, velike kuće s brojnom služinčadi te bogatog imanja. Na sve je stigla, za sve se brinula, ali je našla vremena i za molitvu i razmatranje Kristove muke. Da se što više suobliči s Kristom patnikom, činila je pokoru, mnogo postila, a osobito strogo u korizmi. Uz to je neprestano brinula za siromašne, bolesne, patnike, posrnule djevojke. Nakon smrti supruga Ulfa Brigita je osnovala 1346. u Vadsteni žensku redovničku zajednicu, Red Presvetog Otkupitelja, čije grane djeluju i danas diljem svijeta. Sve više ulazila je u javni život Crkve i Europe svoga vremena. Među zavađenim kraljevima obavljala je mirotovornu posredničku ulogu, zauzimala se za povratak papa iz Avignona u Rim i za poboljšanje ćudorednoga života biskupa i svećenika. Godinama je živjela u Rimu i vodila brigu o hodočasnicima koji su dolazili u Rim s europskog sjevera. Brinula se za njihov smještaj, a naročito da im svećenici propovijedaju i ispovijedaju na njihovom jeziku.
Godine 1372. Brigita je pošla na hodočašće u Svetu zemlju. U Jeruzalem je stigla 13. svibnja i nastanila se u franjevačkom svratištu za hodočasnike. U Isusovoj je domovini ostala četiri i pol mjeseca i pohodila mjesta Isusova rođenja, krštenja, muke i smrti. U Svetoj zemlji kao majka doživjela je veliku radost i utjehu jer su franjevci samostana na brdu Sionu njezinog sina Birgera posvetili za viteza Svetoga groba. Dvorska dama, prijateljica i savjetnica trojice papa, mnogih svećenika, teologa, kraljeva i kraljica, bila je mirotvorka, hodočasnica, mističarka, vizionarka, autorica mističnih Objava, franjevačka trećorednica i cistercistkinja. Objave svete Brigite književno su i mistično remek-djelo, a pisane su latinskim jezikom te živim, slikovitim i dramatskim stilom. Brigita razmatra o Božjem gospodstvu i njegovoj pravednosti, ali su njezine misli uvijek prožete preobilnim Božjim milosrđem. U tom djelu do izražaja dolazi velika srednjovjekovna pobožnost, osobito ona prema Kristovu čovještvu i Presvetoj Djevici. Mnogo govori i o anđelima, osobito o anđelima čuvarima. Brigita je preminula na današnji dan, 23. srpnja 1373. u Rimu, a pokopana je 1374. u Vadsteni, u samostanu kojeg je osnovala. Svetom ju je proglasio 1391. papa Bonifacije IX. Zaštitinica je udovica, Europe i Švedske te mnogih župa i crkava širom svijeta.
Preuzeto sa: župa sv. Nikole biskupa, Jastrebarsko
