Sveta Marija Magdalena ili Marija iz Magdale (prema antičkom gradu Magdala na Genezaretskom jezeru), žena je koju je Isus, prema Svetom pismu, izliječio od teške bolesti. Štujemo je kao vjernu Kristovu učenicu, koja ga je pratila i stajala pod križem u času njegove smrti, o čemu govore svi evanđelisti. Nalazimo je među tri Marije, uz njegovu Majku Mariju i Mariju Kleofinu. Svjedočila je i Isusovom pokopu. Ona je prva vidjela Otkupitelja koji je od mrtvih uskrsnuo i postala je blagovjesnicom njegova uskrsnuća. "Kad uskrsnu u prvi dan sedmice, Isus se najprije ukaza Mariji iz Magdale, iz koje bijaše istjerao sedam zlih duhova. Ona ode i to javi onima koji bijahu njegovi pratioci, a sad bijahu u tuzi i suzama" (Mk 16,9-10). Prazan grob te ukazanje Isusa Mariji iz Magdale krasno je opisao sveti Ivan u 20. glavi svoga evanđelja. Njezino se štovanje u zapadnoj Crkvi raširilo posebno u XII. stoljeću.
U srednjem vijeku smatralo se da je bila velika grešnica i da se obratila Gospodinu te postala velikom pokornicom. Slikari su je obično prikazivali kako pere suzama Kristove noge, a kosom ih otire, poistovjećujući je s biblijskom javnom grešnicom. O njezinom životu i sudbini kružile su mnoge legende. Prema grčkoj predaji povukla se u Efez s Blaženom Djevicom Marijom i tamo provela ostatak života. Francuska legenda pak tvrdi da je Marija Magdalena s Lazarom iz Betanije i njegovim sestrama Martom i Marijom (neki čak smatraju da je ona ta Marija) te nekim drugim prijateljima doplovila u Marseille i sudjelovala u evangelizaciji i obraćenju Provanse. Zatim je 30 posljednjih godina živjela kao pustinjakinja i pokajnica u špilji Sainte-Baume, nedaleko Marseillea. Trajno je nadahnuće za umjetnike i omiljena je u puku. Zazivaju je kod tjelesnih napasti, a kao zaštitnicu štuju je žene, pokornice, obraćenici, pokajnici, frizeri, ljekarnici, rukavičari, proizvođači parfema i pomada, vrtlari, vinogradari, vinciliri, kožari, osobe kojima se rugaju zbog vjere te mnogi gradovi, naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Guci kod Jastrebarskog, Donja Kupčina kod Jastrebarskog, Oštrc kod Jastrebarskog, Mala Gorica kod Svete Nedelje, Marija Magdalena kod Pušće, Tompojevci, Luč kod Petlovca, Marjančaci kod Valpova, Bebrina, Štivica kod Starog Petrovog Sela, Donja Obrijež kod Pakraca, Sopje, Čazma, Kapelica kod Garešnice, Kapela, Krapinske Toplice, Kuzminec kod Mihovljana, Bisag Veliki kod Breznice, Vinično kod Visokog, Ivanec, Kneginec, Štrigova, Donji Kraljevec, Sela kod Siska, Sunja, Prilišće kod Netretića, Stajnica kod Brinja, Gospić, Ričice kod Lovinca, Šorići kod Kanfanara, Krnica-Mutvoran kod Marčane, Labin, Brod na Kupi kod Delnica, Vele Mune kod Matulja, Povile kod Novog Vinodolskog, Porat kod Dubašnice na Krku, Banjol na Rabu, Nerezine na Lošinju, Svirče kod Jelse na Hvaru, Putniković kod Stona, Banići u Dubrovačkom primorju, Mandaljena u Župi dubrovačkoj). Sretan imendan želimo svim našim Magdalenama!
Crkve svete Marije Magdalene u jaskanskom kraju
U jaskanskom kraju nalaze se dvije lijepe župne crkve posvećene svetoj Mariji Magdaleni. Jedna se nalazi u Žumberku, a druga u Pokuplju.
Župna crkva svete Marije Magdalene u Oštrcu spominje se još u 14. stoljeću, a ima srednjovjekovno svetište s baroknim drvenim oltarićem, vrijednu ornamentiku i kipove iz 17. stoljeća te sliku Marije Magdalene, djelo poznatog hrvatskog slikara Zlatka Šulentića.
Donja Kupčina ponosi se također župnom crkvom svete Marije Magdalene. Crkva je nanovo građena 1749, a krasi je barokni portal, vrijedni kipovi glavnog oltara i propovjedaonica iz 1762.
U jaskanskom gradskom naselju Gucima (župa Draganić) nalazi se lijepa kapela svete Marije Magdalene. Spominje se 1683, u više navrata je obnavljana, a 2016. obnovljena joj je fasada i toranj.
Topli ljetni dan upravo je stvoren je za hodočasnički izlet u Oštrc, Donju Kupčinu ili Guce.
Preuzeto sa: župa sv. Nikole biskupa, Jastrebarsko
