Današnji zaštitnik, sveti Jeronim (Sophronius Eusebius Hieronymus), crkveni otac i naučitelj, pisac i jezikoslovac, rodio se oko 347. u Stridonu, na granici rimskih provincija Dalmacije i Panonije. Krstio se oko 365, studirao retoriku, filozofiju, teologiju i lingvistiku u Rimu, Trieru, Akvileji, Antiohiji i Carigradu i bio tajnik pape Damaza I. u Rimu. Svećenik od 378. ili 379, upravljao je od 386. samostanom u Betlehemu, gdje je proveo posljednje 34 godine života i napisao svoja najvažnija djela. Prema legendi ljubimac mu je bio lav, kojem je iz šape izvadio trn. Duhovnik rimskih patricijskih dama, asketa, pustinjak, pokornik, pisao je svetopisamske komentare, teološke rasprave, dogmatsko-polemičke spise, životopise, pisma. Preveo je starozavjetne knjige s hebrejskog, a novozavjetne s grčkog na latinski jezik. Njegov prijevod Svetog pisma na latinski (Vulgata), na kojem je radio više od 20 godina, prihvaćen je kao službena verzija u Katoličkoj crkvi i vrijedio je do najnovijih dana. Njegovo književno-povijesno djelo „O slavnim muževima“, koje abecedno popisuje 135 crkvenih pisaca od početaka kršćanstva, ubraja se među prve biografije i bibliografije.
Pripisivao mu se i izum glagoljice, a zaštitnik je uglednih i zaslužnih hrvatskih ustanova i udruga (Jeronimski zavod u Rimu, Društvo svetog Jeronima, provincija franjevaca konventualaca, franjevačka provincija u Dalmaciji i Istri, hrvatska župa u Chicagu). Našem davnom zemljaku, oštrom, oporom i strasnom polemičaru, pripisuje se molitva, koja govori o njegovoj burnoj naravi, ali i zavičajnoj pripadnosti: „Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac!“ Preminuo je na današnji dan, 30. rujna 420. u Betlehemu. Kao zaštitnika štuju ga arheolozi, arhivisti, bibličari, knjižničari, knjižnice, školska djeca, studenti i prevoditelji a posvećena su mu mnoga naselja, župe i crkve diljem svijeta i hrvatskih krajeva.
Tekst: zupa.jastrebarsko