Sveta Olga (poznata i kao Olga Prekrasna), kijevska kneginja, baka svetog Vladimira i prabaka svetih Borisa i Gleba, rođena je oko godine 890. u Pskovu (selo Vibuti, sjeverozapadna Rusija), kao kći varjaškog kneza Olega. Nakon smrti muža, kneza Igora (945), preuzela je vlast u ime njihovog maloljetnog sina Svjatoslava Igoreviča (942-972), koji je samostalno vladao od 964. Osvetila se Drevljanima za muževu smrt i pokorila ih godine 946. Uredila je ubiranje nameta, uvela upravno-dažbinske okruge i postavila temelje čvršćoj organizaciji svoje kneževine, Kijevske Rus', koja se prostirala na području današnje Ukrajine, Bjelorusije i zapadne Rusije. Olga se pokrstila već u Kijevu ili 957. prigodom drugog posjeta Carigradu, gdje je boravila s velikim izaslanstvom kao gošća cara Konstantina VII. Tada je uzela ime Helena.
Uputila je 959. izaslanstvo njemačkom kralju i rimsko-njemačkom caru Otonu I. Velikom jer je željela uspostaviti političke, trgovačke i misijske veze. Poslala je 961. Bizantu u pomoć odrede za rat protiv Arapa na Kreti. Zbog čestih izbivanja sina Svjatoslava na ratnim pohodima zadržala je vlast u svojim rukama pa je 968. vodila obranu Kijeva od napada Pečenega. Kneginja Olga stolovala je u svojem omiljenom dvorcu Višgorodu, okružena unucima. Svesrdno je širila kršćanstvo po svojoj kneževini, gradila crkve i posvetila se dobrotvornom radu. Preminula je u ukrajinskoj metropoli Kijevu 11. srpnja 969. Olginu želju da Kijevska Rus' postane kršćansko područje ispunio je do kraja njezin unuk, knez Vladimir I, koji je službeno prihvatio kršćanstvo 988. Svetu Olgu Kijevsku štuju i istočne i zapadne Crkve i katolici i pravoslavci. Zaštitnica je udovica i obraćenika, a posvećene su joj brojne crkve i spomenici diljem istočne Europe i svijeta.
Tekst: zupa.jastrebarsko
