Za_portalurbanpapaprvi.jpg

Sveti Urban I, Rimljanin, sin Poncijana, bio je sedamnaesti papa, nasljednik pape Kalista I, a vladao je od 222. do 230, u vrijeme rimskog cara Aleksandra Severa. Car je bio tolerantan prema kršćanima pod utjecajem svoje majke Julije Mameje, koja je možda i sama bila kršćanka. Urbana se spominje po mnogobrojnim obraćenjima, a obratio je na kršćanstvo i Valerijana, kasnije supruga svete Cecilije, koju je prema nekim predajama također krstio. Pripisuje mu se i gradnja crkve svete Cecilije na mjestu kuće gdje je bila mučena. Borio se protiv Hipolitovog raskola, donio navodno odluku da sve bogoslužne posude (kaleži i plitice) moraju biti od srebra ili zlata te da svetu potvrdu može dijeliti samo biskup. Za svoje vladavine posvetio je osam biskupa, pet duhovnika i devet đakona. Umro je 23. svibnja i pokopan 25. svibnja u Pretestatovim katakombama.
Slaveći danas svetog Urbana, slavimo zapravo tri sveca toga imena. Osim pape Urbana djelovao je onih dana i sveti biskup Urban koji je umro mučeničkom smrću za vladavine cara Decija (249-251), a pokopan je u Kalistovim katakombama. Zbog istovjetnosti imena štovanje dva rimska Urbana spojilo se s vremenom u jedno i to na današnji dan. Kasnije im se pridružilo i štovanje još jednog svetog Urbana, biskupa iz francuskog grada Langresa, koji je živio u IV. stoljeću. U IX. stoljeću sjećanje na tri sveta Urbana, dva rimska i jednog francuskog, već se spojilo se u jedno, a vuče svoje korijene iz alzaških vinorodnih krajeva (Erstein). Tamo je osnovan samostan svetog Siksta i svete Cecilije, u kojem su se čuvale Urbanove relikvije. Potom se to štovanje raširilo na Francusku i Njemačku te na mađarske, hrvatske, slovenske, slovačke, češke i poljske krajeve, a uz njega se vežu mnoge predaje i legende. Svetog Urbana zazivaju protiv gromova, oluja, mraza, sparine, alkoholizma, nametnika, a slavi se u vinorodnim krajevima kao zaštitnik grožđa, vina, vinogradara, vinara, vinograda, bačvi i bačvara te mnogih naselja, župa, crkvi i kapela diljem Europe, svijeta i hrvatskih krajeva (Sveti Urban kod Štrigove, Gornja Reka kod Jastrebarskog, Plešivica kod Jastrebarskog, Palić kod Subotice).

Tekst: zupa.jastrebarsko

Photo: By Bauer Karl - Own work, CC BY 3.0 at, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=17203617

Radio Marija

23:45 Glazba
00:00 Lijepa naša domovino - hrvatska himna; Posvetna molitva sv. Josipu
00:03 Glazba
00:30 Ne brinite se tjeskobno - ur. i vod.: Ante Belić

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Pjevana krunica za nerođene - svake nedjelje u 15:15 h

Tko pjeva, dvostruko moli - svake nedjelje u 15:15 h u našem je molitvenom programu pjevana krunica za nerođene. Pridružite nam se u zajedništvu...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.