Danas u 9 sati u emisiji „Za križem“ predstavljamo križni put na zagrebačkom Ksaveru. Naš gost je fra Zvonimir Brusač, a emisiju uređuje i vodi Andrej Paulus.
Samostan sv. Franje Ksaverskog na sjeveru Zagreba središnji je samostan Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša. U njemu je provincijalovo sjedište od 1927. te odgojni zavod redovničkih gimnazijalaca i studenata. Samostan je građen uz crkvu od 1923., a kasnije dograđivan sve do naših dana. Franjevci trećoredci došli su na Ksaver 20. kolovoza 1923 godine, a službeno uvođenje trećoredaca u posjed crkve uslijedilo je na blagdan sv. Franje Ksaverskog 3. prosinca 1923.
Sadašnja crkva sv. Franje Ksaverskog sagrađena je 1752. godine, a gradili su je isusovci kao hodočasničku crkvu. Poznata je Ksaverska kalvarija na kojoj se održavaju korizmeni nedjeljni križni putovi s mnoštvom vjernika. Već od prije postojale su drvene križne postaje, a današnji oblik projektirao je Ćiril Iveković i izvedene su u proljeće 1926. godine. Kalvarija je obnavljana više puta. Od doseljenja u samostan redovnici su pomagali u pastoralnom radu susjednim župnicima, a 20. rujna 1942. bl. Alojzije Stepinac osnovao je župu svetog Franje Ksaverskog. Prigodom otvaranja župe Blaženik je slavio misu na staroslavenskom jeziku i tako pokazao da cijeni to dragocjeno blago i da mu je stalo do hrvatskog glagoljskog naslijeđa koje su franjevci trećoredci donijeli u Zagreb. U samostanu, osim samostanskog arhiva, nalazi se i bogati provincijski arhiv koji sadrži višestoljetno kulturno blago koje su stvorili i sabrali franjevci trećoredci.
U samostanu postoji i knjižnica koja je formirana odmah nakon dolaska redovnika na Ksaver. Prva knjiga koja je nabavljena u rujnu 1925. bila je »Veliki katekizam Deharb« za 12 dinara. Godine 1928. s prijenosom posmrtnih ostataka biskupa Mahnića u samostansku knjižnicu je prenesena i njegova knjižnica koju je on darovao redovnicima te je postala dijelom knjižničkog samostanskoga fonda. Danas samostanska knjižnica broji preko 14.000 naslova. Samostan čuva i zbirku crkvenog posuđa i zbirku slika Zlatka Šulentića koji je bio susjed i prijatelj redovnika na Ksaveru. (franjevcitrecoredci.hr)