photo1679982004

Danas u 9 sati u emisiji „Za križem“ predstavljamo križni put na zagrebačkom Ksaveru. Naš gost je fra Zvonimir Brusač, a emisiju uređuje i vodi Andrej Paulus.


Samostan sv. Franje Ksaverskog na sjeveru Zagreba središnji je samostan Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša. U njemu je provincijalovo sjedište od 1927. te odgojni zavod redovničkih gimnazijalaca i studenata. Samostan je građen uz crkvu od 1923., a kasnije dograđivan sve do naših dana. Franjevci trećoredci došli su na Ksaver 20. kolovoza 1923 godine, a službeno uvođenje trećoredaca u posjed crkve uslijedilo je na blagdan sv. Franje Ksaverskog 3. prosinca 1923.

Sadašnja crkva sv. Franje Ksaverskog sagrađena je 1752. godine, a gradili su je isusovci kao hodočasničku crkvu. Poznata je Ksaverska kalvarija na kojoj se održavaju korizmeni nedjeljni križni putovi s mnoštvom vjernika. Već od prije postojale su drvene križne postaje, a današnji oblik projektirao je Ćiril Iveković i izvedene su u proljeće 1926. godine. Kalvarija je obnavljana više puta. Od doseljenja u samostan redovnici su pomagali u pastoralnom radu susjednim župnicima, a 20. rujna 1942. bl. Alojzije Stepinac osnovao je župu svetog Franje Ksaverskog. Prigodom otvaranja župe Blaženik je slavio misu na staroslavenskom jeziku i tako pokazao da cijeni to dragocjeno blago i da mu je stalo do hrvatskog glagoljskog naslijeđa koje su franjevci trećoredci donijeli u Zagreb. U samostanu, osim samostanskog arhiva, nalazi se i bogati provincijski arhiv koji sadrži višestoljetno kulturno blago koje su stvorili i sabrali franjevci trećoredci.

photo1679982004 5

U samostanu postoji i knjižnica koja je formirana odmah nakon dolaska redovnika na Ksaver. Prva knjiga koja je nabavljena u rujnu 1925. bila je »Veliki katekizam Deharb« za 12 dinara. Godine 1928. s prijenosom posmrtnih ostataka biskupa Mahnića u samostansku knjižnicu je prenesena i njegova knjižnica koju je on darovao redovnicima te je postala dijelom knjižničkog samostanskoga fonda. Danas samostanska knjižnica broji preko 14.000 naslova. Samostan čuva i zbirku crkvenog posuđa i zbirku slika Zlatka Šulentića koji je bio susjed i prijatelj redovnika na Ksaveru.  (franjevcitrecoredci.hr)

photo1679982005 2

photo1679982005 3

Radio Marija

01:15 Glazba
02:15 Krunica - Radosna otajstva
02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - Stjepan Harjač: Duhovna rosa

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.