VELIKA DEVETNICA u čast sluge Božjega oca Ante Gabrića
ŠESTI DAN
Velika indijska rijeka Ganges prije otprilike 200 godina ulijevala se u Bengalski zaljev na području današnjega desetmilijunskog grada Kalkute, praveći veliku deltu s mnoštvom kanala. S vremenom Ganges je nanosom ispunio mnoge svoje ogranke u starome ušću. Postupno je probijao sebi novo korito i spojio se s rijekom Brahmaputrom. Obje te rijeke danas imaju zajedničko ušće u Bengalski zaljev u Bangladešu. I preostali kanali u starome ušću Gangesa sve se više pune muljem i pijeskom. Predviđaju da veliki brodovi više neće moći dolaziti u Kalkutu.
U Bengalskome zaljevu razlika između plime i oseke doseže i do sedam metara. Zbog toga u delti Gangesa voda teče u dvama smjerovima. Za vrijeme oseke slatka voda teče prema moru. A kad nastane plima, slana morska voda u suprotnome mjeru teče u kanale. Takvim uzajamnim djelovanjem plime i oseke koje neprestano donose i talože mulj nastale su prostrane bengalske ravnice. Dvaput na dan one se nalaze iznad površine mora, a dvaput ispod. Uz kanale Gangesa država je podigla nasipe. Na taj način benglaske su ravnice zaštićene od svakodnevna plavljenja slanom morskom vodom pa je na njima omogućen život. Dogodi li se da nasip popusti pa morska voda prodre i poplavi zemljište, tada na tom području za dvije do tri godine nema ni sjetve ni žetve. Te nasipe upropašćuju i rakovi koji u njima prave svoja skloništa.
Bengalija se nalazi u žarkom pojasu gdje se izmjenjuju samo dva godišnja doba: kišno i sušno. Dnevna temperatura penje se u hladu i do 45 °C. Za vrijeme kišnog doba goleme količine vodene pare dižu se iz Indijskog oceana i s toplim zrakom kreću prema sjeveru. Doprijevši do Himalaje, hlade se i spuste se niže pa krećući prema jugu donose obilne kiše cijeloj Indiji. To su poznati monsunski vjetrovi. Ako zakasne ili ne donesu dovoljno kiše u mnogim je dijelovima Indije ljetina ugrožena. Tada nastaje glad.
Za vrijeme monsunskih vjetrova i kiša bengalske se ravnice pretvaraju u nepregledne močvare koje su vrlo prikladne za uzgoj riže. Kad riža iznikne, svaki struk te biljke mora se presađivati da bi iz njega izraslo još desetak stabljika. U novije vrijeme siju se i hibridne vrste, jer daju obilatiji urod.
Nakon žetve, kada se riža oslobodi od stabljike, mora se dvaput kuhati kako bi sa svakog zrna spala ljuska.
Ne samo u Bengaliji nego i u ostalim dijelovima Indije glavna hrana stanovništva jest riža, a jedu je samo zdravi. Bolesnicima je ne daju. Ako nekoga upitate: »Kako si?« pa vam odgovori: »Jeo sam rižu!«, možete biti sigurni da je dobra zdravlja, jer im to znači: »Dobro sam!«
Uz rižu se obvezno jedu papreni »torkari« i zelje i riba, ako je ima. Jelo se »servira« na palminu lišću i jede se sjedeći na hasuri na zemlji. Jelo se ustima prinosi prstima desne ruke.
Nadam se da će vam i ovo nekoliko podataka bar malo dočarati kako živimo ovdje u Bengaliji.
MOLITVA za proglašenje blaženim sluge Božjega p. Ante Gabrića
Oče nebeski, u sluzi Božjemu Anti Gabriću, misionaru, darovao si nam herojski primjer kako se milosrđem i ljubavlju širi Tvoje kraljevstvo. Molimo Te za milost da u vjeri Crkve on bude što prije proglašen blaženim i tako postane još bliži svima koji mu se obraćaju u svojim potrebama. Uvjereni da Ti je svojim životom i apostolskom revnošću omilio, udijeli nam po njegovu zagovoru milost za koju te sada molimo…Po Kristu Gospodinu našemu. Amen
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu
Tekst i foto: Zaklada Otac Ante Gabrić - ZOAG
Autor devetnice: ©Zaklada Otac Ante Gabrić (ZOAG)
Zabranjeno kopiranje sadržaja bez suglasnosti autora