Na Radio Mariji možete svakodnevno, do blagdana Velike Gospe, u rubrici Duhovni kutak pročitati razmatranje o Marijinim krepostima. Svaki dan jedna krepost. Prvo razmatranje koje donosimo 6. kolovoza je razmatranje o Marijinoj čistoći. 

„Blago čistima srcem: oni će Boga gledati" rekao je plod utrobe Marijine. Ali i prije Njegova utjelovljenja, Mariju je Bog predodredio za čistoću i djevičanstvo. I jer je ona pristala na Njegovu volju, njezino najsavršenije djevičanstvo u ljudskoj povijesti urodilo je najljepšim plodom – rođenjem Spasiteljevim. Ono je proizišlo iz ljubavi Oca i Duha Svetoga i poslušnosti Marijine. Marijino djevičanstvo očituje posvemašnju Božju inicijativu pri utjelovljenju. Inicijativu na koju je ona, u svojoj čistoći srca, pristala. Pojam čistoće različito se poimao u Starom i Novom zavjetu. Dok je u Starom zavjetu pojam čistoće zahtjevao uglavnom izvanjsko obdržavanje pravila Zakona, Isus u Novom zavjetu ne ukida te stare Zakone, nego ih nadopunjuje. U svome Govoru na Gori traži od nas njihovo produbljenje. Ne traži više oprez pri postupanju s izvanjskim stvarima, nego oprez pri praćenju unutrašnjih pokreta našega srca. „Blago čistima srcem: oni će Boga gledati". Čisti srcem su oni koji su svoj um i volju uskladili sa zahtjevima Božje svetosti. To se očituje u tri vida: u ljubavi prema drugome, u čistoći tijela ili spolnoj ispravnosti, te u ljubavi prema istini i pravovjerju. Između ta tri vida čistoće srca postoji veza. Možemo reći da imati čisto srce znači gledati drugoga kako ga vidi sam Gospodin: u ljubavi i istini njegove duše.

Gledajući drugu osobu kao hram Duha Svetoga, pripremamo svoj pogled da, kako je obećano, možemo jednoga dana gledati Boga licem u lice. Čistoća srca preduvjet je za gledanje. Na svijetu postoji jedna osoba koja je Isusa sve od njegova rođenja pa do njegove smrti na križu gledala u savršenoj ljubavi i potpunoj istini – njegova majka Marija. Koliko je Mariji krepost čistoće značila, vidi se u izvještaju anđelova navještenja. Njezino pitanje „Kako će to biti kada ja muža ne poznajem?" očituje čvrstu želju da ne prekrši obećanje tjelesnoga djevičanstva koje je dala Bogu. Njezino „Evo službenice Gospodnje" pokazuje usklađenost njezinog uma i volje sa zahtjevima Božje volje, a „Neka mi bude" pokazuje duboku vjeru i pouzdanje u Boga. Nadalje izvještaj kazuje kako je Marija pohitala u gorje k Elizabeti (Lk 1, 39-40). Sveti Alphonso Liguori, čiji smo blagdan slavili neki dan, navodi kako je Marija hitala u gorje kako ne bi bila viđena. Naime, krepost čistoće zahtijeva stidljivost. Stidljivost zahtjeva umjerenost, jednu od četiri stožerne kreposti na koje se oslanja krepost čistoće. Ravna pogledima i gestama u skladu s dostojanstvom osoba te čuva od nezdrave znatiželje.

U tom je izvještaju očigledno da je i Marija primjenjivala jedan od alata za obdržavanje čistoće kojeg preporučuju mnogi sveci – klonjenje od grešnih prigoda. Drugi alat za postizanje čistoće bila je Marijina ustrajna molitva. Molitvom možemo dobiti mnoge milosti. U trenutku navještenja, anđeo prepoznaje Mariju kao onu koja je „milosti puna". Preblaženu djevicu Mariju Bog je unaprijed „obogatio svojom milošću i pripravio za dostojnu Majku svome Sinu" te ju je očuvao od istočnoga grijeha. Njezina se čistoća ne očituje samo kao krepost čistoće ostvarena kroz ljubav, spolnu ispravnost i vjeru, već i kao sveopća bezgrešnost. Ona ne samo da je sama bila prečista, nego je, kako kaže sv. Toma Akvinski, ljepota koja je isijavala iz Bezgrešne Djevice bila je poticaj na čistoću svima drugima koji su je imali čast gledali. Tako je sv. Jeronim, usprotivivšti se herezama svojega vremena, tvrdio da je sv. Josip ne samo ostao djevac živeći s Marijom, nego da je on upravo sačuvao svoje djevičanstvo zahvaljujući djevici Mariji.

I mnogi drugi sveci svjedočili su kako su isprosili i primili dar čistoće preko majčinskih ruku Bezgrešne. „Ne može onečistiti čovjeka što u nj ulazi [...] Što iz čovjeka izlazi, to onečišćuje čovjeka. Ta iznutra, iz srca čovječjega, izlaze zle namisli« (Mk 7, 18-21)" Ali Srce Marijino je čisto. Ono zna istinu svakoga čovjeka i prihvaća ga u ljubavi. Čistoća vodi duhovnome zajedništvu. Marija nas okuplja u krilo Crkve. Sotona je „onaj koji razdvaja" i želi nam oteti istinu o našem dostojanstvu. Zato ne može podnijeti spoznaju uzvišene Djevice kojoj je dana moć uzeti nas pod svoje okrilje i zaštitu. Majka Crkva poziva nas da čisti, kao i Majka Marija, na svoje ruke i pod svoje srce i sami što češće primamo Isusa koji će nadopuniti naše nesavršenosti. A sve sa ciljem da se ispuni obećanje da će čisti srcem Boga gledati u vječnosti. Molimo zato na nakanu da nam Gospa izmoli milost čistoće i tijela i srca kako bismo bili dostojni gledati Lice Božje u njegovoj slavi u vijeke.

Razmatranje možete poslušati i u našem arhivu:

Tekst: Monika Prološčić, članica Zajednice dominikanske mladeži bl. Pier Giorgio Frassati u Rijeci

Foto: Fr James Bradley from Southampton, Wikimedia Commons