Uz današnji Dan žena, želimo vas podsjetiti i upoznati s velikim primjerima naše Katoličke Crkve o ženama koje su ustrajale na Božjem putu. 

Sveta Filomena - primjer hrabrosti i jakosti

Sveta Filomena, poznata i kao „Čudotvorka”, ostavila je neizbrisiv trag vjere i nadahnuća svojim životom i mučeništvom. Iako je njezin život bio kratak, njezina snaga vjere i njezin primjer hrabrosti i odanosti Kristu nadahnjivali su vjernike od ranih vremena. 

Rođena je oko 291. godine u Grčkoj, a već u mladoj dobi dala je zavjet djevičanstva za Krista. Nakon što je odbila postati žena rimskom caru Dioklecijanu, podvrgnuta je strašnim mučenjima, uključujući bičevanje, utapanje s sidrom pričvršćenim za nju, i strijeljanje. Unatoč tim strahotama, Filomena je ostala nepokolebljiva u svojoj vjeri i ljubavi prema Kristu.

Sveta Filomena postala je zaštitnica djece, mladih i svih koji se suočavaju s teškoćama i nevoljama. Njezina svetost prepoznata je i odobrena širom katoličkog svijeta, a mnogi vjernici traže njezin zagovor u svojim molitvama i potrebama. Njezin primjer nas podsjeća da je vjera izvor snage i utjehe u najtežim trenucima, te da nas ljubav prema Kristu može učiniti nepobjedivima u svim iskušenjima koje susrećemo na našem putu vjere.

Sv. Jozefina Bakhita – od ropstva do svetosti

„Budi dobar, ljubi Gospodina, moli se za one koji Ga ne poznaju. Kakva velika milost je poznavati Boga!”

Sveta Jozefina Bakhita, rođena je u Darfuru oko 1869. godine, prošla je kroz nevjerojatan životni put od ropstva do svetosti. Njezina priča ispunjena je izvanrednim trenucima koji su oblikovali ne samo njezinu sudbinu, već su nadahnuli ustrajnost u životnim nedaćama kod brojnih vjernika. 

Jozefina je kao djevojčica oteta od strane arapskih trgovaca robljem. Kroz bolne godine ropstva i zlostavljanja, izgubila je svoje ime, a u zamjenu je dobila ime „Bakhita”, što na arapskom znači „sretna”. Tijekom tih teških godina, svjedočila je neizrecivim patnjama, ali je unatoč svemu zadržala nadu i vjeru u Božju ljubav.
Nakon dugog perioda ropstva, Jozefina je konačno oslobođena i dovedena u Italiju, gdje se upoznala s kršćanstvom i redovništvom. Zahvaljujući nesebičnoj brizi sestara i njihovim poukama, Jozefina je otkrila ljubav Božju i odlučila ostati s njima.
Nakon što je pravno oslobođena od ropstva, Jozefina je primila krštenje i potvrdila svoju vjeru, postala redovnica posvećujući tako svoj život služenju Bogu i ljudima. Njezina predanost Bogu i ljubav prema bližnjima obilježili su njezinu službu kao kuharice, sakristanke i vratarice u samostanu.
Tijekom Drugog svjetskog rata, Josipina je dijelila strahove i nade lokalnog stanovništva. Njezina prisutnost pružala je utjehu i nadu ljudima u teškim vremenima. Iako su bombe padale na Schio, mjesto gdje je živjela, Josipina je ostala nepokolebljiva u svojoj vjeri i mirnoći.

Sveta Jozefina Bakhita podsjeća nas na nevjerojatnu snagu ljudskog duha i veliku snagu oprosta, jer kako je i sama rekla, ne zamjera ljudima koji su je držali u ropstvu ništa jer su je približili Kristu. 

Sv. Terezija Benedikta od Križa - razumom prema Bogu

„Tko traži istinu traži Boga, bio toga svjestan ili ne.”

Sveta Terezija Benedikta od Križa, poznatija kao Edith Stein, istaknuta je figura u katoličkom svijetu koja je ostavila neizbrisiv trag svojom vjerom, mudrošću i hrabrošću.
Rođena je 1891. godine u židovskoj vjeri u Njemačkoj, Edith Stein imala je izuzetne intelektualne sposobnosti te je svojim dubokim promišljanjima dotakla mnoga područja znanosti. Nakon što je doživjela duboku duhovnu krizu, Edith se obratila na katoličku vjeru 1922. godine. Njezino obraćenje bilo je prekretnica njezinog života, potičući je na daljnje istraživanje duhovnog života i duhovne teologije.

Kao filozofkinja i teologinja, Edith Stein istraživala je različite aspekte vjere i ljudske egzistencije. Njezina djela, poput „Kreuzeswissenschaft” (Znanost o križu) i „Endliches und ewiges Sein” (Konačno i vječno biće), predstavljaju duboke i originalne uvide u kršćansku teologiju i duhovnost. Njezina mudrost i razumijevanje ljudskog srca privukli su pozornost mnogih, čineći je jednom od najutjecajnijih katoličkih mislilaca 20. stoljeća.

Kao židovska žena koja je postala katolkinja, Edith Stein suočila se s progonom i nasiljem tijekom nacističkog režima. Na kraju je uhvaćena i deportirana u Auschwitz, gdje je zajedno s mnogim drugim nevinim žrtvama doživjela mučeničku smrt. Njezin život i smrt svjedoče o hrabrosti i odanosti Kristu, te su postali izvor nadahnuća za mnoge vjernike diljem svijeta.

Sv. Zelija Martin - svetost u braku i obitelji

„Mi smo živjeli za našu djecu, u tome je bila sva naša sreća.”

Sveta Zelija Martin, poznatija kao majka svetih karmelićanki, istaknula se svojom dubokom vjerom, nesebičnom ljubavlju i predanošću Bogu.

Rođena 1831. godine u Francuskoj, Zelija je od malih nogu njegovala želju za svetošću. Nakon udaje za Ljudevita Martina, usredotočila se na življenje svetosti kroz brigu o svojoj obitelji. Kao majka devetero djece, Zelija je pokazala izvanrednu sposobnost za ljubav, predanost i žrtvu. Njezin duhovni život bio je dubok i autentičan, ispunjen molitvom i predanošću Bogu. Unatoč životu ispunjenom patnjom i gubicima, Zelija je svoje srce uvijek usmjeravala prema Bogu. Gubitak djece, supružnika i vlastitog zdravlja nije je pokolebao u njezinoj vjeri. Naprotiv, teškoće su je približile Gospodinu, čineći je još snažnijom i svetijom u svojoj predanosti.
Zelijin duhovni dnevnik, poznat kao „Priča o duši”, otkriva dubinu njezine ljubavi prema Bogu i njezinu potpunu predanost volji Božjoj. Njezina jednostavnost, poniznost i vjera postali su izvor nadahnuća za mnoge vjernike širom svijeta.

Sveta Zelija Martin postala je uzor majkama, suprugama i svima koji se suočavaju s patnjom i nevoljama. Njezina svetost prepoznata je od strane Crkve, a njezina naslijeđa živi kroz karmelski red i mnoge druge duhovne zajednice. Ostala je kao primjer bračne i obiteljske ljubavi i svjetlo nade i ljubavi u svijetu obilježenom patnjom i nevoljama. Njezin primjer hrabrosti, predanosti i nesebične ljubavi podsjeća nas na snagu koju nalazimo u Bogu te nas potiče da slijedimo njezin primjer u našem vlastitom duhovnom putovanju.

Sv. Agneza (Janja) - mučenica čistoće

Život svete Agneze (Janje) iako kratkotrajan, ostavio je dubok pečat u kršćanskoj povijesti, pružajući vjernicima inspiraciju i hrabrost u življenju vjere.
Rođena u rimskoj patricijskoj obitelji oko 291. godine, Agneza je od najranijih dana pokazivala predanost kršćanskom životu. Unatoč bogatstvu i raskoši u kojoj je odrastala, već s dvanaest odlučila je staviti svoj život u službi Krista. Njezina hrabrost došla je do izražaja kada je odbila udati se za sina rimskog perfekta Sempronija, pokazujući predanost svojoj vjeri unatoč teškoćama i progonima koji su pratili kršćane u to vrijeme.
Podvrgnuta je različitim poniženjima i mukama zbog svoje vjere, no Agneza je pokazala izvanrednu hrabrost i izdržljivost. Legende o načinu njezine muke te čudesima koji su se događali prilikom njezine smrti nadahnjuju vjernike i danas. Bez obzira na svoju mladost, Agneza je tješila sve koji su žalili za njom te hrabro prihvatila smrt.
Prema predaji, osam dana nakon mučeničke smrti, ukazala se svojim roditeljima u zlatnoj haljini s janjetom u ruci, pružajući im utjehu i pokazujući slavu koju je stekla u nebu. Njezina žrtva i svjedočanstvo vjere ne samo da su inspirirali mnoge, već su i duboko ukorijenjeni u kršćanskoj tradiciji. Ime svete Agneze uvršteno je u prve euharistijske molitve i litanije Svih svetih, a njezino svjedočanstvo slavljeno je od strane velikih crkvenih otaca poput svetog Ambrozija, svetog Jeronima i svetog Augustina. Njezin primjer inspirira nas da hrabro svjedočimo svoju vjeru unatoč izazovima i da se oslonimo na Božju milost u svim okolnostima. 

Sv. Majka Terezija - misionarka Ljubavi

„Pronašla sam paradoks. Ako nekog voliš do bola, to znači da boli više neće biti, već samo puno ljubavi.”

Majka Terezija, poznata po svom neumornom radu i suosjećanju prema najsiromašnijima među siromašnima, ostavila je dubok i trajan trag u svijetu kao simbol ljubavi i služenja. Njezin životni put bio je ispunjen predanošću Bogu i nesebičnom brigom za najpotrebnije.
Rođena kao Anjezë Gonxhe Bojaxhiu 26. kolovoza 1910. godine u Skoplju, tada dio Osmanskog Carstva, Majka Terezija odrasla je u pobožnoj katoličkoj obitelji. Još kao mlada djevojka osjetila je snažan poziv da služi siromašnima i napustila je svoj dom kako bi se pridružila redovničkom redu Sestara Loretanki.
Nakon nekoliko godina provedenih u Irskoj, gdje je položila svoje zavjete i preuzela ime Terezija od Male Terezije, preselila se u Kalkutu, u tadašnjoj britanskoj Indiji. To je bio početak njezinog poslanja među najsiromašnijima. U srcu grada, gdje je bijeda bila najvidljivija, Majka Terezija osnovala je Misiju ljubavi, koja je postala simbol nesebične skrbi za one koji su bili zaboravljeni i odbačeni.

Majka Terezija poučavala je da je svaka osoba dragocjena u očima Božjim te da svaki čovjek zaslužuje ljubav i poštovanje. Njezina jednostavna, ali snažna poruka o ljubavi i milosrđu osvojila je srca diljem svijeta. Njezina poznata izreka "Nije važno koliko dajemo, već koliko ljubavi stavljamo u ono što dajemo" postala je moto ne samo za njezinu misiju, već i za mnoge ljude širom svijeta koji su se inspirirali njezinim primjerom.
Unatoč svjetskoj slavi, Majka Terezija uvijek je ostala skromna i posvećena svojoj službi. Dobitnica Nobelove nagrade za mir 1979. godine, ona je svoj glas koristila kako bi privukla pažnju svjetske zajednice na patnje najsiromašnijih. Njezina ljubav i suosjećanje bili su beskrajni, a njezina energija za služenje nikada nije jenjala.