Mudr 11-15
11
1 Ona im je pothvate k uspjehu vodila po ruci proroka svetog
2 kad su prohodili pustoš nenastanjenu
i dizali šatore po bespućima.
3 Opirahu se dušmanima
i branjahu se od neprijatelja;
4 a kad su ožednjeli i tebe prizvali,
napojiše se vode iz strme pećine
i zagasiše žeđ iz tvrda kamena.
5 Voda, propast Egipćanima a spas Izraelcima
I tako je ono čime su bili kažnjeni neprijatelji njihovi
postalo njima dobročinstvo kada bijahu u nevolji.
<7a>Njima si, zbog njihove zapovijedi o čedomorstvu,
6 umjesto vječnog izvora vode tekućice,
dao rijeku zamućenu krvlju i blatom,
7 <7b>a svojima si, unatoč svakoj nadi,
dao izobilje vode,
8 pokazavši im u žeđi koja tada vladaše
kakvom si kaznom kaznio neprijatelje njihove.
9 Jer su iz kušnje kojom si ih milostivo ukorio
lako razabrali kakvim se mukama namučiše bezbožnici
kojima si u jarosti sudio.
10 Jer si njih iskušao, opominjući blago kao otac,
dok si one kao strahoviti kralj ispitao i osudio.
11 Jednako su se mučili nazočni i nenazočni,
12 i dvostruka ih žalost obuzimaše
i uzdisahu u sjećanju na prošlost.
13 Kad čuše kako se ono što njima bijaše kazna
obratilo Izraelcima u dobročinstvo,
osjetiše ruku Gospodnju;
14 i kad sve bî gotovo, divljahu se
onomu koga su nekoć izložili
i s porugom ga odbili,
jer njihova žeđ bijaše sasvim različita
od žeđi pravednika.
15 Božja popustljivost prema Egiptu
Da ih kazniš za njihove nepravedne i bezumne misli,
što ih zavedoše da štuju nerazumne gmazove
i bijedne životinje,
poslao si na njih, za kaznu, mnoštvo životinja nerazumnih
16 da bi spoznali kako se svatko kažnjava onim čime i sagriješi.
17 Tvoja svemoguća ruka –
koja je sazdala svijet od tvari bezoblične –
mogla je poslati na njih
mnoštvo medvjeda ili ljutih lavova,
18 ili novostvorene, još nepoznate, divlje zvijeri pune gnjeva
kojima iz nozdrva plamen liže,
ili rigaju pare smrdljive,
ili siplju strašne iskre iz očiju –
19 zvijeri kadre smožditi ih ne samo strašnim ujedom
nego ih uništiti samom strahovitom pojavom.
20 Ali i bez svega toga
mogli su pasti od jednog jedinog daha,
gonjeni tvojom pravdom,
otpuhani tvojom silinom.
Ali ti si sve uredio po broju, utegu i mjeri.
21 Razlozi popustljivosti
I jer ti je uvijek u vlasti tvoja silna snaga,
tko se može oprijeti tvojoj jakoj mišici?
22 Sav je svijet pred tobom kao zrnce praha na tezulji
i kao kaplja jutarnje rose što se spušta na zemlju.
23 A ti si milostiv svemu jer možeš sve
i kroz prste gledaš na grijehe ljudima
da bi se pokajali.
24 Jer ti ljubiš sva bića
i ne mrziš ni jedno koje si stvorio.
Jer da si štogod mrzio,
ne bi ga ni stvorio.
25 A kako bi išta moglo opstojati ako ti ne bi htio?
Ili se održati ako ga ti nisi u život dozvao?
26 Ali ti štediš, jer sve je tvoje,
Gospodaru, ljubitelju života,
12
1 i tvoj je besmrtni duh u svemu.
2 Blago kažnjavaš prestupnike,
koriš ih i opominješ za grijehe njihove
da se ostave zloće
i da se ufaju u tebe, Gospode!
3 Božja popustljivost prema Kanaanu
Zamrzio si drevne stanovnike svoje svete zemlje
4 jer su činili zlodjela grozna
u vradžbinama i obredima bezbožnim;
5 okrutne ubojice djece,
žderače utrobe na gozbama mesa ljudskog,
posvećenike s krvava pira,
6 roditelje ubojice bića bespomoćnih
odlučio si uništiti rukama otaca naših,
7 da najdraža ti od sviju zemalja
primi dostojno naselje djece Božje.
8 Ipak si i njih poštedio kao ljude,
jer si im pred vojskom svojom poslao ose kao preteče
da ih malo-pomalo istrijebe.
9 Premda si ih mogao, kao bezbožnike, predati u boju
rukama pravednika ili strašnim zvijerima
ili ih strogom riječju najedanput zatrti,
10 sudeći im malo-pomalo,
davao si mjesta pokajanju,
premda si dobro znao
da je to opak rod
kojem je zloća prirođena
i da im se ćud nikad neće izmijeniti,
11 jer je to pleme odiskona bilo prokleto.
Razlozi popustljivosti
A što si ostavio nekažnjene njihove grijehe,
nije bilo od straha ni pred kim.
12 Jer tko bi tebi smio kazati: »Što si učinio?«
I tko se smije oprijeti sudu tvojemu?
Ili te optužiti što si uništio narode koje si stvorio?
Ili tko će ustati protiv tebe
kao branitelj nepravednih ljudi?
13 Jer, osim tebe, nema boga koji se brine za sve
da bi mu morao dokazati kako ne sudiš krivo.
14 A nijedan kralj ni vladar ne smije ustati
protiv tebe u korist onih koje si kaznio.
15 I jer si pravedan, upravljaš svime pravedno,
i nedostojno je moći tvoje kazniti
onoga koji kazne ne zaslužuje.
16 Jer moć je tvoja načelo pravice tvoje
i jer svime vladaš, možeš i sve poštedjeti.
17 Jakost svoju pokazuješ samo onda
kad ljudi ne vjeruju u puninu tvoje moći
i kažnjavaš drskost onih koji je spoznaše.
18 Ti, silni gospodaru, sudiš blago
i upravljaš nama s velikom pažnjom,
jer kad god hoćeš, moć ti je pri ruci.
19 Pouka popustljivosti božanske
A takvim si djelima narod svoj poučio
da pravednik ima biti čovječan;
podario si sinovima svojim dobru nadu,
jer daješ pokajanje za grijehe.
20 Jer kad si s tolikim obzirom i blagošću
kaznio neprijatelje djece svoje i smrtne krivce –
dajući im vremena i prigode da se zloće svoje okane –
21 kako li si brižno sudio sinove svoje,
čijim si ocima dao divna obećanja
i prisegama i savezima!
22 Dok nas, dakle, koriš, dotle šibaš naše neprijatelje
deset tisuća puta strože,
da bismo se sjetili dobrote tvoje kada sami sudimo
i da očekujemo milosrđe tvoje kada nam bude suđeno.
23 Poslije Božje blagosti dolazi strogost
Zato si one koji su živjeli bezbrižnim i bezumnim životom
namučio njihovim vlastitim gnusobama.
24 Jer su odviše zabasali na krivim putovima
i stali kao bogove štovati najgore i najprezrenije od životinja,
zabludjeli kao djeca bez razbora.
25 Zato si im kao djeci bez razbora
poslao kaznu rugla.
26 A jer ih nije poučila kazna porugljiva,
ubrzo iskusiše kaznu dostojnu Boga.
27 Jer kad vidješe da su im za kaznu
te životinje koje štovahu kao bogove,
rasrdiše se na njih zbog patnja koje im prouzrokovaše
i spoznaše pravoga Boga,
o kom prije nisu htjeli ništa čuti.
Zato ih je i stigla najviša osuda.
13
1 Štovanje zvijezda i prirodnih sila
Po naravi su glupi svi ljudi koji ne upoznaše Boga,
oni koji iz vidljivih ljepotâ ne mogu spoznati onoga koji jest –
nisu kadri prepoznati umjetnika po djelima njegovim;
2 nego smatraju bogovima koji svijetom vladaju
oganj ili vjetar ili hitri zrak,
zvjezdan krug ili silnu vodu ili svjetlila nebeska.
3 Jer ako su ih, opčinjeni njihovom ljepotom,
uzeli smatrati bogovima,
morali su spoznati
koliko ih tek nadmašuje njihov gospodar
jer ih je stvorio sam Tvorac ljepote.
4 Ako ih je i zadivila njihova sila i snaga,
morali su iz toga zaključiti
koliko je tek silniji njihov stvoritelj.
5 Jer prema veličini i ljepoti stvorova
možemo, po sličnosti, razmišljati o njihovu Tvorcu.
6 Ali ovi ipak zaslužuju malen prijekor,
jer možda samo lutaju tražeći Boga i želeći ga naći;
7 živeći među djelima njegovim,
nastoje ih shvatiti,
a zavodi ih samo naličje stvari
jer vide toliko ljepote.
8 Pa ipak, oprostiti im ne treba:
9 jer ako su bili kadri steći toliko spoznaje
da mogu svemir istraživati,
koliko su lakše mogli otkriti Gospodara svega toga!
10 Krivoboštvo
Ali nesretnici su oni – i u mrtve se predmete ufaju –
koji bogovima nazivaju djela ruku čovječjih:
zlato i srebro, umjetno obrađeno,
životinjske likove, bezvrijedni kamen
isklesan drevnom rukom.
11 Posiječe drvodjelja prikladno drvo,
brižljivo mu oguli koru i s divnim umijećem
načini predmet koristan za svagdašnju upotrebu.
12 A triješće što preostane
upotrijebi da spremi jelo kojim se siti.
13 Ostane mu komad koji nije ni za što,
drvo krivo i kvrgavo:
uzme ga i u dokolici marljivo izrezuje,
oblikuje ga umijećem nehotičnim,
dade mu lik čovječji;
14 ili izdjelja od njega kakvu bezvrijednu životinju,
crljenkom je oboji, crvenilom naliči,
premaže joj svaku pjegu.
15 Konačno joj načini prikladnu kućicu,
metne na zid i prikuje željeznim čavlom.
16 Pobrine se tako za nju da ne padne,
dobro znajući kako sebi sama pomoći ne može:
jer je lik kojem treba tuđe pomoći.
17 I poslije svega toga on se ne stidi
tu neživu stvar nagovarati
i njoj se moliti za imetak, za ženidbu i djecu,
i za zdravlje svoje zaziva nemoć,
18 za život preklinje smrt,
i utječe se za pomoć samoj nemoći,
za putovanje onomu
koji ne može ni nogom maknuti;
19 i za svoje dobitke i pothvate,
za uspjeh u svojem poslu,
on traži snage u onoga
komu su ruke najnemoćnije.
14
1 Drugi se opet spremi da zaplovi,
nakan da prebrodi bijesne valove,
i prizivlje u pomoć drvo
koje je slabije od drvene lađe što ga nosi.
2 Jer je nju izmislila težnja za dobitkom
i sagradila je mudrost graditeljska.
3 Ali njome upravlja tvoja providnost, Oče,
koji si dao i na moru put
i u valovima stazu pouzdanu:
4 pokazuješ tako da možeš iz svake pogibelji izbaviti,
da bi se nevješt smio ukrcati.
5 Jer ti nećeš da neplodna budu djela tvoje mudrosti,
zato ljudi povjeravaju svoj život i drvlju najneznatnijem
te prelaze splavom burne valove
i dolaze u luku spasa.
6 Pa i nekoć, kad su izgibali oholi divovi,
sklonila se nada ovog svijeta u splav
kojom je upravljala ruka tvoja
i svijetu ostavila sjeme za nova pokoljenja.
7 Blagoslovljeno je drvo po kojem pravda dolazi,
8 a prokleta krivobožačka rukotvorina
i onaj koji je načini;
on jer je napravi, a ona jer se,
iako prolazna, bogom nazva.
9 Tako Bogu su mrski
i bezbožnik i bezbožnost njegova,
10 izrađevina i izrađivač bit će jednako kažnjeni.
11 Zato će osuda pasti na kumire neznabožačke,
jer su postali gnusoba među stvorenjima Božjim
i sablazan ljudskim dušama
i zamka bezumničkim nogama.
12 Podrijetlo krivoboštva
Pronalazak kumirâ bio je početak bluda
i njihovo je otkriće izopačilo život.
13 Nije ih bilo u početku
niti će ih biti dovijeka.
14 Jer su došli na svijet po ispraznosti čovječjoj
i zato im je određen konac brz.
15 Neki otac, satrt prijevremenom žalošću,
načini lik svojeg djeteta koje je tako brzo ugrabljeno:
i dojučerašnjeg mrtvaca sad već kao boga štuje
i odredi svojim podanicima tajne obrede i žrtve.
16 U tijeku vremena ukorijeni se taj bezbožni običaj
i počeše ga kao zakon čuvati,
17 i po zapovijedi vladarâ
uvelo se štovanje likova.
A onih koje ljudi nisu mogli u osobi njihovoj štovati,
jer su predaleko od njih prebivali,
približavahu sebi njihovo daleko obličje,
načinivši od čašćenog kralja vidljiv lik
da mu nenazočnu revno laskaju kao da je nazočan.
18 A i častoljublje umjetnika
navodilo je na sve jače štovanje
i one koji kralja nisu poznali.
19 Jer umjetnik, koji se možda htio dodvoriti vladaru,
trudio se svim svojim umijećem
da obličje bude što ljepše,
20 te je svjetina, ponesena ljepotom djela,
počela pridavati božanske počasti
onomu koga je nedavno slavila kao čovjeka.
21 I to postade zamka životu:
robujući nesreći ili nasilju vladarskom,
ljudi su neizrecivo ime Božje prenijeli na kamenje i na drvlje.
22 Posljedice krivoboštva
I ne bijaše im dosta
što su zastranili u spoznaji Boga,
nego su, živeći u velikoj borbi zbog neznanja,
tako veliko zlo još mirom nazivali.
23 Jer, ili djecu žrtvuju ili vrše tajne obrede
ili priređuju bijesne gozbe s čudnim običajima.
24 Ne čuvaju više čistoće ni tijela ni ženidbe,
jedan drugoga ili iz zasjede ubijaju
ili jedan drugomu preljubom jade zadaju.
25 Svuda zbrka: krv, ubojstvo, krađa, prijevara,
pokvarenost, nevjernost, buna, kriva prisega,
26 uznemirivanje čestitih,
zaboravljanje dobročinstva, oskvrnjenje duša,
zločini protiv naravi,
nered u braku, preljub, nećudorednost.
27 Jer je krivoboštvo
početak, uzrok i kraj svakog zla.
28 Ili bjesne na svojim zabavama,
ili izriču lažna proroštva,
ili žive nepravedno,
ili bez oklijevanja krivo prisežu.
29 Jer se uzdaju u mrtve idole,
ne boje se da će okajavati lažne prisege.
30 Ali će ih za oboje stići kazna:
što su služeći idolima iskrivili pojam o Bogu
i što se krivo i podlo zaklinjahu
prezirući sve što je sveto.
31 Jer se prijestupima bezbožničkim uvijek osvećuje –
ne moć prizivanih idola,
nego pravda koja stiže grešnike.
15
1 Izrael nije krivobožački
A ti si, Bože naš, blag i istinit, spor na gnjev i svime milostivo upravljaš.
2 Ako i sagriješismo, tvoji smo!
Priznajemo tvoju vlast
i nećemo griješiti kad znamo da smo tvoji.
3 Jer tebe znati – savršena je pravednost,
i poznavati snagu tvoju korijen je besmrtnosti.
4 Nas nije zaveo nikakav izum opaka ljudskog umijeća
ni jalovo djelo slikarsko,
likovi našarani ličilima
5 koji u budalama potiču žudnju
te žude za neživim obličjem mrtva lika.
6 Ljubitelji su zla i dostojni takvih nada
oni koji ih čine ili žele ili štuju.
7 Ludost izrađivača kumira
Muči se lončar i gnječi zemlju mekanu:
pravi posuđe kojim se služimo.
Od istoga blata pravi posude
koje služe u plemenite svrhe
i one koje služe suprotnom:
kakva će kojoj namjena biti –
određuje lončar.
8 I možda – o napora na zlo data! –
od iste gline pravi ništavnog boga,
on koji je nedavno od zemlje sazdan
i koji će se ubrzo zemlji vratit’ od koje je uzet,
kad se od njega duša zatraži.
9 Ne mari on što će brzo umrijeti
ni što mu je život kratkovjek,
nego se natječe sa zlatarima i srebrnarima
i nasljeduje mjedare,
ponosan što pravi krivotvorine.
10 Srce mu je kao pepeo,
i nada mu od zemlje bjednija,
i život od gline nevredniji,
11 jer nije poznao Stvoritelja svoga
koji mu je udahnuo dušu djelatnu
i nadahnuo ga dahom životnim.
12 Nego misli da je žiće naše igra
i život naš sajam pun probitka.
»Treba, veli, izbijati korist iz svega, čak iz zla.«
13 Jer bolje no itko drugi
zna takav da griješi
kad od iste tvari zemljane
pravi lomne posude i kumire.
14 Ludost Egipćana: sveopće krivoboštvo
Ali su od svih najluđi,
i jadniji od duše čeda nejakog,
oni neprijatelji tvog naroda
koji ga nekoć tlačiše.
15 Jer oni obožavahu sve poganske kumire
koji ne mogu ni očima gledati,
ni nosom disati, ni ušima slušati,
ni prstima pipati,
ni nogama hoditi.
16 Jer ih čovjek načini,
sazda ih onaj komu je dah u zajam dan.
Nijedan čovjek ne može načiniti
boga sebi slična;
17 i jer je smrtan,
mrtvo djelo gradi bezbožničkim rukama.
On je dragocjeniji od svojih svetinja,
jer je živ, a one nisu.
18 A čak štuju i najgadnije životinje,
što su, po gluposti svojoj, gore od ostalih.
19 Na njima nikakve ljepote
da bi privlačile kao druge životinje:
umakle su i Božjoj hvali i njegovu blagoslovu.
Tekst Biblije preuzeti iz Biblije u izdanju Kršćanske sadašnjosti; izvor: online Biblija, Kršćanska sadašnjost
Audio: Zaklada "Čujem, Vjerujem, Vidim"
Svakog dana u našem programu možete poslušati Biblijsko čitanje u 5:30 i 22:30 sati. Za raspored čitanja koristi se linearni način čitanja kako bismo kroz čitavu godinu pročitali Bibliju od Korica do korica.
