Predavanje „Hrvatski branitelji i njihove obitelji u svjetlu ratnih i poratnih iskustava“ održano je u sklopu programa Dana dubrovačkih branitelja u ponedjeljak 4. prosinca u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku.
Predavači su bili doc. dr. sc. Martina Knežević s Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu te voditeljica trogodišnjeg znanstveno-istraživačkog projekta „Obiteljska dinamika, zdravlje i dobrobit hrvatskih obitelji u svjetlu ratnih i poratnih okolnosti“ i doc. dr. sc. don Josip Bošnjaković, psihoterapeut, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije i profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu i Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu.
Predavači su okupljenima predstavili rezultate spomenutog znanstveno-istraživačkog projekta s naglaskom na potrebu razvijanja kulture zahvalnosti i društvenog priznanja.
Predavačica Knežević objasnila je tijek istraživanja u kojem je bio glavni cilj nizom kvalitativnih i kvantitativnih istraživačkih metoda, ispitati povezanost aktivnog sudjelovanja u Domovinskom ratu s fizičkom, mentalnom i socijalnom dobrobiti branitelja i njihovih obitelji te usporediti ih s obiteljima čiji članovi nisu sudjelovali u ratu. Tijekom trajanja projekta intervjuirano je oko 100 obitelji (300 osoba) s područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Zagrebačke županije.
Istaknula je pojmove sekundarne traumatizacije u kojoj se reakcije na traumu mogu javiti i kod odraslih i djece koja nisu direktno bila izložena traumatskom događaju te transgeneracijski prijenos traume koji označava prijenos traume koju su doživjeli stariji članovi obitelji na djecu ili potomke koji pate zbog njihovog traumatskog iskustva bez da imaju svjesno saznanje o traumatskom događaju. Oba pojma su vrlo važna za bolje shvaćanje obiteljske dinamike u braniteljskim obiteljima. Primjerice, rezultati ovog istraživanja su pokazali da u ispitanika nema dokaza o prijenosu traume s roditelja na dijete, no postoji značajna povezanost načina suočavanja sa stresom i odnosa s roditeljima (pretjerano zaštićivanje djeteta ili prevelika autonomija djeteta). Također, pokazalo se da i supruge branitelja imaju povišene razine stresa što donosi i nižu kvalitetu života, no kao razlog tome češće navode vlastite životne događaje, negoli od supružnika.
Predavač Bošnjaković poručio je da je oporavak od ekstremnih životnih stresora cjeloživotni i slojevit proces te da je iznimno važno brinuti o fizičkoj, psihičkoj, duhovnoj i sistemskoj dobrobiti branitelja i njihovih obitelji. Naglasio je razvijanje kulture zahvalnosti u kojoj će se sve više cijeniti ono što su branitelji učinili prije 30 godina. Također, navodeći primjer jedne žene, zatočenice u logoru, koja je izrazila sućut čuvaru logora zbog smrti njegova sina, pokazavši tako nevjerojatnu jakost, predavač je istaknuo da je potrebno učiti od branitelja i njihovih obitelji jer nam mogu prenijeti mnoge vrijednosti. Citirajući psihijatra Božidara Popovića, na kraju je predavač Bošnjaković istaknuo da su ljudi najveća vrijednost jednog naroda te da su braniteljske priče prožete spretnošću, domišljatošću, zajedništvom, junaštvom, srčanošću, brižnošću, humorom i ljubavlju i upravo su te vrijednosti snažan izvor snage preživljenja i otpornosti koje mogu biti nadahnuće sadašnjim i budućim generacijama u razvoju kulture otpornosti i zahvalnosti.
Program je moderirala Nike Nagy.
Prigodni program Dana dubrovačkih branitelja traje od 3. do 11. prosinca u organizaciji Grada Dubrovnika.
Tekst i foto: Tea Kuzek Marević
Izvor: Dubrovačka biskupija
