2311 Pokop don Vojo Vlasic nasl

Misu zadušnicu uz posmrtne ostatke pokojnog don Vojislava Vlašića u župnoj crkvi sv. Stjepana prvomučenika župe Gorica-Sovići u Hercegovini u ponedjeljak 13. studenog predvodio je dubrovački biskup mons. Roko Glasnović. Koncelebrirao je veći broj svećenika Dubrovačke biskupije kao i domaćih redovnika, a uz pokojnikovog brata Matu i sestru Mariju te ostale članove obitelji i rodbinu u prepunoj crkvi okupili su se pokojnikovi prijatelji, redovnice i vjernici ove župe kao i župa Dubrovačke biskupije u kojima je don Vojo služio. Sprovodne obrede predvodio je župnik fra Marin Karačić.

U homiliji je dubrovački biskup pročitao neka svjedočanstva o tuzi zbog voljene osobe rekavši kako se ljudi često i redovito susreću sa smrću i tugom no nikako se na smrt ne mogu naviknuti.

Osvrćući se na život umirovljenog svećenika Dubrovačke biskupije don Voja, a na temelju svjedočanstava o njemu, biskup je kazao kako je don Vojo živio dobrotu te je njegov život imao smisla. „Rastanak s don Vojom koji je cijeloga života ispovijedao svoju vjeru u Krista i slušao i naviještao njegovu riječ, postaje i za nas prigoda i povlašteni trenutak za ispovijedanje naše vjere i pripremanje za našu smrt“, kazao je biskup Glasnović i nastavio: „Ovdje smo jer vjerujemo da don Vojo živi u Gospodinu i da je prešao iz smrti u život.“

Biskup je također govorio o važnosti ljubavi prema Bogu i bližnjemu, o prihvaćanju križa i činjenju dobra drugima za njihovog života. Podijelio je s okupljenom zajednicom i doživljaj svog posljednjeg susreta s don Vojom u bolnici.

Župnik Karačić na kraju je zahvalio svima na sudjelovanju te je uime obitelji zahvalio Svećeničkom domu u Dubrovniku i djelatnicima Opće bolnice Dubrovnik.

Ravnatelj Svećeničkog doma Dubrovačke biskupije mons. Toma Lučić podsjetio je na životni put pokojnika te govorio o tome kako je don Vojo slijedio Isusa. Bio je blag čovjek, kazao je i usporedio njegovu blagost s „blagim svecem“ sv. Franjom Saleškim koji je tvrdio kako se nikad u životu nije pokajao kada je bio blag prema ljudima, a kad god je bio drukčiji, pokajao se. Don Vojo je išao tim putem i bio je spreman uvijek pomoći drugima kako i koliko je bilo u njegovoj moći. Prema djeci je bio dobar kao otac, prema odraslima odnosno njegovoj generaciji bio je kao brat, a svima starijima kao sin. „Tako je postao omiljeni svećenik svugdje gdje je služio“, ustvrdio je mons. Lučić te naglasio kako je u Lapadu postojala uzrečica – kada se za nekoga željelo reći kako je dobar – „dobar kao don Vojo“.

Sažalnice povodom preminuća don Voja uputili su bivši dubrovački biskupi mons. Mate Uzinić i mons. Želimir Puljić te mostarski biskup mons. Petar Palić.

Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor koji je na završetku obreda pokopa s okupljenim vjernicima zapjevao uskrsnu pjesmu „Kraljice neba, raduj se“. Tijelo don Voja pokopano je u obiteljsku grobnicu u kojoj počivaju ostaci i njegovog brata svećenika don Stjepana.

Vojislav Vlašić je rođen 30. ožujka 1942. godine u Sovićima, župa Gorica, od oca Andrije i majke Ive rođene Prlić. Pučku školu pohađao je u rodnom mjestu, a gimnaziju u dubrovačkom Sjemeništu. Studij teologije započeo je u Zadru, a nakon odsluženja vojnog roka, nastavio ga je u Splitu.

Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1968. godine u Splitu. Pastoralni praktikum obavljao je u župama Splitske nadbiskupije i Dubrovačke biskupije.

U rujnu 1969. godine imenovan je kapelanom u župi sv. Mihajla u Lapadu, a nakon sedam godina imenovan je župnikom u župi Pločice gdje je proveo osam godina. Nakon toga preuzeo je službu župnog vikara u župi sv. Mihajla u Lapadu, koju će završiti u kolovozu 1993. kada je preuzeo upravljanje župama Trpanj i Donja Vrućica. U kolovozu 2004. godine imenovan je župnikom Stona i upraviteljem župe Mali Ston. Te službe vršio je do 2013. godine, a istovremeno je bio dekan Stonskog dekanata. Nakon toga iz Svećeničkog doma u Dubrovniku upravljao je župom Trsteno do 2018. godine kada je umirovljen. I u mirovini je pomagao koliko je mogao. Zlatni svećenički jubilej proslavio je 2018. godine u rodnoj župi sv. Stjepana u Gorici. Preminuo je u četvrtak 9. studenog 2023. godine u Općoj bolnici u Dubrovniku u 82. godini života i 57. godini svećeništva.

Angelina Tadić

Izvor: Dubrovačka biskupija

Radio Marija

03:30 Kroz stoljeća Crkve - tema: sv. Majka Terezija; ur.: dr. sc. p. Ivica Musa; vod.: Andrej Paulus
04:15 Glazba
04:30 Povijesni i kulturni spomenici u gradu Zagrebu - tema: Spomenici kulture koje nam je ostavio u baštinu zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac; ur. i vod.: dr. sc. Agneza Szabo
05:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u kolovozu

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Sedma devetnica od 20. do 28. kolovoza 2024.   UVOD Na vrhuncu smo...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.