korice

Izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost iz Zagreba nedavno je izdala knjigu pod nazivom “Praksa vjere za kvalitetan život. Živjeti dobro u svjetlu vjere”, autora Nikole Vranješa, svećenika Riječke nadbiskupije i profesora pastoralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ova knjiga predstavlja teološko-pastoralno djelo čiji je glavni cilj osvjetljavanje poveznica između kršćanske vjere i teme kvalitete života. Standard života, dobar život, ispunjen život, ostvaren život, sve su to sinonimi koje na neki način i do neke mjere u suvremenom društvu i kulturi predstavlja jezična kovanica kvaliteta života. Zato ne čudi da upravo ona predstavlja jedno od glavnih područja interesa suvremenih ljudi. Ova knjiga želi ukazati na činjenicu da i kršćani trebaju živjeti kvalitetno i promicati kvalitetan život, ali da ga oni primarno promatraju iz perspektive svoje vjere. Istinska vjera im ne priječi živjeti kvalitetno, već ih potiče da sa svime što je pozitivno u suvremenoj kulturi pronađu poveznice i tako vjeru pokažu kao jednu od ključnih dimenzija uistinu kvalitetnog življenja. Ova knjiga pokazuje koje su to poveznice, te kako danas spajati vjersku s različitim drugim dimenzijama života u cilju istinski kvalitetnog i cjelovitog življenja.

Knjiga, osim popisa skraćenica i uvoda na početku, te zaključka, popisa literature, izvadaka iz recenzija, kazala imena i sadržaja na kraju, donosi tri glavna poglavlja. U prvom poglavlju pod nazivom Kvaliteta života iz teološko-pastoralne perspektive ponajprije donosi temeljna terminološka određenja pojmova. Ukazuje se najprije na filozofsko značenje kvalitetnog života, a potom na teološke dimenzije njegova značenja. Na temelju uočenih poveznica i razlikovanja autor razrađuje pitanje odnosa pastorala ili crkvene prakse vjere i teme kvalitetnog života. Na temelju poduzetog razlučivanja dolazi se do zaključka da je naznačeni odnos više nego važan za istinski vjerski život i dobru crkvenu praksu, osobito u suvremenim okolnostima.

Drugo poglavlje naslovljeno je: Aktualni teološko-pastoralni naglasci u promicanju kvalitetnog života. Ovo poglavlje razrađuje ponajprije neka od najvažnijih područja života uopće, a koja u isto vrijeme predstavljaju neizostavne elemente pastoralnog djelovanja. Od njih se razlučivanje kreće prema nekim drugim tipično teološkim, ali i tipično ljudskim sastavnicama ljudske egzistencije koje je vjera pozvana osvijetliti novim svjetlom u vidu kvalitete. Tako se u ovome poglavlju razlučuje odnos kvalitete života i teme zajedništva, zatim obitelji, župe, liturgije, molitve, duhovnosti, karitasa, volontarijata i dr. U odnosu na te teme izdvajaju se elementi koji su danas posebno aktualni s obzirom na pitanje unaprjeđenja kvalitetnog življenja.

Treće poglavlje nosi naslov: Određeni izazovi i perspektive unaprjeđenja kvalitete života u povezanosti s vjerom. Specifikum ovog poglavlja krije se u činjenici isticanja izazovnijih stvarnosti za život u vjeri po pitanju kvalitete. Neke su od tih stvarnosti općeljudske, a vjerski im je život pozvan dati produbljeno značenje, dok su neke također općeljudske, ali u vjerskom životu nisu dovoljno uvažavane po pitanju kvalitete. Tako se u ovome poglavlju razlučuju pitanja zdravlja, patnje, bolesti, smrti, nesigurnosti (osobito u doba covida-19), krize, ali i rada, odmora, putovanja, sporta, zabave, hobija i umjetničkog izražavanja. Cilj je ovoga poglavlja pokazati kako sve te stvarnosti povezati s vjerom i živjeti kvalitetno u svima njima.

Na kraju knjige donesen je zaključak koji pokušava objediniti njezinu poruku. Važno je za istaknuti da se u njemu iznova prepoznaje nastojanje isticanja glavnih naglasaka razlučivanja koje spaja temu kršćanske vjere s temom kvalitetnog života. Još jednom se pokazuje da vjera životu može i treba dati posebnu notu kvalitete, ali da i ona sama može biti obogaćena i produbljena u susretu s mnogim općeljudskim stvarnostima koje za većinu ljudi predstavljaju preduvjet kvalitetnog življenja.

Izvor: Riječka nadbiskupija

Radio Marija

03:30 Kroz stoljeća Crkve - tema: sv. Majka Terezija; ur.: dr. sc. p. Ivica Musa; vod.: Andrej Paulus
04:15 Glazba
04:30 Povijesni i kulturni spomenici u gradu Zagrebu - tema: Spomenici kulture koje nam je ostavio u baštinu zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac; ur. i vod.: dr. sc. Agneza Szabo
05:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u kolovozu

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Sedma devetnica od 20. do 28. kolovoza 2024.   UVOD Na vrhuncu smo...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.