1 i scaled

U organizaciji Metropolitanskog pastoralnog instituta u Rijeci u srijedu 27. rujna u prostorima Katoličke osnovne škole „Josip Pavlišić“ održan je Teološko-pastoralni seminar za svećenike, vjeroučitelje i pastoralne djelatnike biskupija Riječke metropolije. Tema ovogodišnjeg seminara, koji se održao pod naslovom „Zajedno biti Crkva“, bilo je pitanje izgradnje naše Crkve, naših župnih i ostalih oblika kršćanskih zajednica, a u duhu sinodalnih nastojanja, na principu inkluzivnosti – uključivosti s posebnim naglaskom na inkluziju osoba s invaliditetom i njihovih obitelji. Odgovore na to pitanje, načela i pojedine konkretne primjere pastoralnih nastojanja oko uključivosti osoba s invaliditetom u redovni život kršćanske zajednice pokušali su svojim interventima dati pozvani predavači.

Događaju su nazočili krčki biskup Ivica Petanjak i riječki nadbiskup i metropolit Mate Uzinić koji je riječima pozdrava i zahvale organizatoru Teološko-pastoralnog seminara, Metropolitanskom pastoralnom institutu, gostima predavačima, budućim povjerenicima i aktivnim suradnicima za Pastoral osoba s invaliditetom Riječke nadbiskupije te ostalim sudionicima seminara otvorio skup zaželjevši svima blagoslovljen i uspješan rad. U svome obraćanju je istaknuo da je zadaća života i djelovanja Crkve oblikovati i živjeti inkluzivni pastoral s najrazličitijim periferijama ljudske stvarnosti pa tako i s egzistencijalnim i zdravstvenim periferijama osoba s invaliditetom i njihovih obitelji.

„Govor o uključivosti, inkluzivnosti u životu i djelovanju pastorala Crkve nije samo apstraktna ideja. To je stil života kršćana i crkava te zadaća na koju je pozvana cjelokupna kršćanska zajednica u poslanju i susretu s najrazličitijim periferijama ljudske stvarnosti kojima svi na neki način pripadamo pa s toga i s egzistencijalnim i zdravstvenim periferijama osoba s invaliditetom i njihovih obitelji. Inkluzivnost se dakle, u potpunosti daje razumjeti najbolje u suprotnosti sa svojim antonimom, tj. ekskluzivnosti/isključivosti. Tako će inkluzivna Crkva biti mjesto prihvaćanja sviju i svakoga s njegovim vlastitim načinom da bude drugačiji. Vrednovati i poštovati drugoga izgrađuje zajednicu kao mjesto priznanja i zahvalnosti jer se drugoga čini subjektom, protagonistom, a ne pasivnim objektom duhovne skrbi većinskog dijela zajednice. Da bi se ovo dogodilo, potrebno je u Crkvi, osim arhitektonskih barijera koje onemogućuju osobama s invaliditetom da se uključe u život Crkve, prije svega porušiti one barijere mentaliteta, barijere koje postoje u našim srcima“, kazao je Uzinić.

Prof. dr. Ljiljana Igrić, umirovljena profesorica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i djelatnica Centra inkluzivne potpore IDEM iz Zagreba u svom izlaganju dala je temeljna načela inkluzije osoba s invaliditetom. Prof. Igrić govorila je o procesu inkluzije utemeljenom na socijalnom modelu. Budući da je isključivost takvih osoba uglavnom utemeljena na društveno stvorenim preprekama, na isti način treba biti otklonjena. Stoga inkluzija prvotno pretpostavlja usmjerenost društva, pa tako i kršćanskih zajednica, na uklanjanje prepreka (fizičkih, komunikativnih i onih koji su temeljeni na prevladavajućem mentalitetu). Pitanje koje je iz ovog izlaganja upućeno Crkvi jest u kojoj je mjeri osviještena uloga osoba s invaliditetom u Crkvi i koliko je ta uloga podržana od cjeline kršćanske zajednice da bi se ona mogla ostvariti. Radimo li na mijenjanju stava o osobama sa invaliditetom kao „objektima“ umjesto da im se prizna status „subjekta“ – partnera u evangelizaciji. Podrška župne zajednice može biti prilika za pronalaženje onoga što takvim osobama treba: prihvaćenost, ohrabrenje, nada i rasterećenje odgovornosti.

Iskustva dobro organiziranih pastoralnih inicijativa i djelovanja u svojim mjesnim Crkvama iznijeli su svećenici Alojz Kovaček i Leonardo Šardi, voditelji povjerenstava za pastoral osoba s invaliditetom i njihovih obitelji Đakovačko-osječke nadbiskupije i Varaždinske biskupije.

Pozitivan primjer inkluzije osoba s invaliditetom kroz djelovanje i angažman u inicijativama Ureda za mlade Riječke nadbiskupije predstavila je studentica Darija Ljevar, i sama osoba s invaliditetom.

Seminar je zaključen izlaganjem o planovima i projektima novoosnovanog Povjerenstva za pastoral osoba s invaliditetom i njihovih obitelji Riječke nadbiskupije koje su iznijeli nadbiskupijski povjerenici Klara Car Labinac i prof. dr. Budislav Vukas, ml.

Izvor: Požeška biskupija

Radio Marija

09:45 Glazba
10:05 Vijesti iz Požeške biskupije - ur. i vod.: Višnja Mikić
10:15 Glazba
10:30 Poticaji Stjepana Kranjčića - gošća: dr. sc. Tanja Baran; vod.: p. Stjepan Fridl

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.