MG 5373

Hodočašće vjernika Sisačke biskupije u Svetište Majke naših stradanja u Goru održano je u subotu 23. rujna. Uz domaće župljane te hodočasnike iz cijele biskupije okupilo je i brojne vjeroučitelje da bi na početku nove školske i pedagoške godine zamolili zagovor Majke Božje za rad s djecom i mladima.

Svečano misno slavlje predvodio je sisački biskup Vlado Košić koji je tom prigodom i udijelio trajne mandate petero vjeroučitelja. U koncelebraciji bilo je dvadesetak svećenika, a između ostalih i generalni vikar mons. Ivica Mađer i rektor svetišta preč. Paško Glasković.

U homiliji biskup se dotaknuo više tema od evangelizacije i važnosti vjeronauka do današnjeg blagdana sv. Padra Pia. „Evo, upravo sveti Padre Pio je bio posebno pobožan Majci Božjoj. Kažu da je u desetoj godini odlučio svaki dan moliti petnaest krunica. Vi možda ne trebate petnaest, ali svakako bi bilo dobro da ju molite svaki dan, da se Majci Božjoj povjerite i da s njom idete kroz život. Čuli smo u Evanđelju da Isus daje svoju majku Ivanu: Evo ti majke kaže, a Mariji Ženo, Evo ti sina. Evo na neki način tako on s križa povezuje Mariju i Ivana, tog svog ljubljenog učenika. Baš tako i mi bismo se željeli prepoznati u toj definiciji da smo ljubljeni Isusovi učenici. Kažu egzegeze da je to zapravo i svaki apostol, ali nisu svi napisali Evanđelje. Ivan je tako napisao, a sigurno Isus ljubi sve nas zato je i rekao: Evo, ja sam došao. Ne zovem vas više slugama, nego prijateljima…  Evo, svi smo mi njegovi ljubljeni učenici i učenice i zato nas spašava po svojoj dragovoljnoj žrtvi koju je prinio za nas na križu“.

U nastavku biskup se zapitao kako to mi trebamo nositi svoje križeve. „ Je li to tako kao što je sveti Padre Pio imao na rukama, nogama i na boku rane. To je bio jedan vanjski znak. Imao ga je i sveti Pavao kao što smo čuli u prvom čitanju Galaćanima: Neka mi nitko ne dodijava, jer ja na svom tijelu nosim biljege Isusove. Isto tako je i sveti Franjo imao te rane i bilo je takvih pojava i kroz povijest ali bez obzira na to, mi trebamo nositi križ Kristov, tako da budemo strpljivi u svakodnevnom životu.

Isus je rekao: Tko želi biti moj učenik, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom. Ići za Isusom, nositi taj križ života, svoje patnje i bolesti, nerazumijevanje i razne druge probleme nemoguće je izbjeći. Zato dok smo na ovom svijetu trebamo to prihvatiti.  Sigurno je to i teško kada trpimo nešto što nije nama zasluženo, ali Gospodin je trpio također dragovoljno, a ništa nije bio kriv i treba to prihvatiti. Zato treba to prihvatiti ići dalje vjerujući da je u križu spas“, poručio je biskup spomenuvši se križnog puta uništenog Zrina i Zrinjana.

MG 5445

Na kraju biskup je progovorio i o kušnjama u odnosima između vjeroučitelja i svećenika proučivši kako je s obje strane potrebno više razumijevanja i poniznosti, a sve u zajedničkom prenošenju i svjedočanstvu vjere djeci i mladima. „Vi ste vjeroučitelji zapravo nama prvi suradnici među laicima. Upravo vjernicima laicima idemo ususret, a vi jedan taj most i prisutnost gdje ne mogu biti svećenici. Isto tako vi možete svjedočiti i svojim obiteljskim životom i svojim zalaganjem za kršćanske vrijednosti u društvu, pa i u politici. Vi smijete, možete i trebate se zalagati za ono što je dobro. Prije svega djecu tako odgajati da budu dobri vjernici“, zaključio je biskup.

Prije dodjela mandata okupljene je pozdravila predstojnica Katehetskog ureda s. Smilja Čirko poručivši vjeroučiteljima kako su sukladno njihovom pozivu i poslanju suodgovorni u ostvarenju zadaće Crkve na području naviještanja vjere. „Dobivanjem kanonskog mandata, neovisno radi li se o vjeroučiteljima laicima, redovnicama i redovnicima ili svećenicima, svi su pozvani na međusobnu suradnju te su kao crkveni službenici ravnopravni u službi vjeroučitelja unutar osnovne i srednje škole. I tako Crkva, prilikom podjele mandata izražava duboko povjerenje prema općem pozivu vjeroučitelja da u njezino poručivši ime vrše službu naviještanja vjere“, rekla je s. Smilja nakon čega su i vjeroučitelji zahvalili na dodijeljenom povjerenju.

Izvor: Sisačka biskupija

Radio Marija

09:00 Škrinjica-čuvarica - tema: Narodne nošnje Općine Lukač i manifestacija Lužđana; gošće: Natalija Bajer, Dorotea Milaković i Jelena Ivoš, te članice i članovi Udruge žena Gušćarice iz Grabrovnice; ur. i vod.: Božidar Biondić
09:45 Glazba
10:05 Vijesti iz Požeške biskupije - ur. i vod.: Višnja Mikić
10:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.