TPS Prvi dan 04

Teološko-pastoralni seminar za svećenike Đakovačko-osječke nadbiskupije, na temu „Svećenik u virtualnom svijetu“ započeo je molitvom Srednjeg časa u srijedu, 20. rujna 2023., u Dvorani J. J. Strossmayera na KBF-u u Đakovu. Skup je prvo pozdravio dr. Šimo Šokčević, predsjednik povjerenstva TPS-a.

Nadbiskup Đuro Hranić pozdravio je pomoćnog biskupa mons. Ćurića i okupljene svećenike rekavši: „Zahvaljujem svima Vama koji ste svjesni važnosti našeg svećeničkog zajedništva te naše trajne svećeničke duhovne, teološke i pastoralno-katehetske formacije te koji se nošeni tom sviješću trudite cjelovito sudjelovati i na Teološko-pastoralnom seminaru. Nužno je da svaki od nas svećenika uvijek sebe doživljava kao učenika na putu; kao učenika koji je trajno potrebit cjelovite formacije, i trajnog suobličavanja Kristu. Uz početnu, neizostavna je i naša trajna formacija: zajednička svima, cjelovita i misionarski usmjerena.“

Nadbiskup je posebno još pozdravio mlade svećenike, do 10 godina svećeništva, umirovljene svećenike i trojicu ovogodišnjih mladomisnika te redovnike koji su se tijekom ovoga ljeta pridružili u evangelizacijskom poslanju, a samim time i u zajedništvu Prezbiterija Đakovačko-osječke nadbiskupije. Pozdravio je i dekana KBF-a dr. Raguža te Povjerenstvo TPS-a i zahvalio im na odabiru teme i stručnjacima koje su okupili u Đakovu da pomognu produbiti tu važnu temu za pastirsko vodstvo župnih zajednica, za međusobnu komunikaciju te za komunikaciju s vjernicima i s javnošću. Pozdravio je i sve predavače i zahvalio im na dolasku u Đakovo.

Zatim je nadbiskup podsjetio da je koncem prošle godine iz tiska izašlo drugo izdanje Izjava i odluka naše Druge biskupijske sinode kako bi ga i mladi svećenici i redovnici koji dolaze u nadbiskupiju imali mogućnost nabaviti, taj za pastoralno djelovanje i život Nadbiskupije izuzetno važan, štoviše nezaobilazan dokument, koji sve treba usmjeravati i animirati te koji sadrži i partikularno pravo mjesne Crkve, a i ono je i te kako važno za život i djelovanje jedne uređene biskupijske zajednice. Nadbiskup je također upoznao svećenike s Formacijom o prevenciji zlostavljanja maloljetnika i ranjivih osoba koja ove jesni započinje u šest centara diljem Nadbiskupije.

Riječi pozdrava uputio je dr. Ivica Raguž, v. d. dekan KBF-a. On je u ime KBF-a pozdravio sudionike TPS-a i zaželio svima dobrodošlicu. Obratio se riječima: „Slušati znači obrazovati se, tko sluša, taj se obrazuje. Obrazovana osoba jest slušatelj, a nesposobnost slušanja uzrokuje propast svakoga obrazovanja pa tako i obrazovanja u vjeri, jer i vjera dolazi od slušanja i raste sa slušanjem. Stoga, poslušajte samo jednu misao. Virtualni svijet, o kojem ćemo slušati na ovogodišnjem Seminaru, neka je vrsta udvostručenja svijeta, udvostručenja koje nas tjera da budemo potpunije „od svijeta“, ili pak, možda još i bolje rečeno, čini nas robovima svijeta. I čini se da danas u tome uspijeva i u svijetu, ali u Crkvi. Budući da je danas malo onih koji vjeruju u Boga, čak možda i u samoj Crkvi, Bog više nije dostatan razlog za čovjeka da se oslobodi od robovanja udvostručenomu svijetu. Bezbožni čovjek navikao se biti rob udvostručenoga svijeta. Izgubio je nešto jako važno, a to je jedan poseban smijeh, smijeh koji dolazi iz vjere u Boga. U tom posebnom smijehu kršćanin se smije i ruga udvostručenomu svijetu, smije se i ruga sjaju, slavi, taštini i ispraznosti udvostručenoga, virtualnoga svijeta. U tom posebnom smijehu, za koji robovi svijeta i vremena ne znaju, kršćanin okreće svoja osjetila od udvostručenoga svijeta prema svojoj duši, a dušu izdiže iznad sebe k Bogu. Zato će se kršćani budućnosti, a to su oni koji vjeruju u Boga, prepoznati upravo po tom smijehu spram cijeloga svijeta, po smijehu okrenutih osjetila prema duši i duše okrenute k Bogu: u svijetu, ali ne od svijeta.“

Dr. Davor Vuković, moderator skupa i profesor fundamentalne teologije najavio je prvoga predavača dr. sc. Damira Šehića i njegovo predavanje Moralno-teološki izazovi transhumanizma – Kršćanin u kiberprostoru i techno-posthumanizmu.

Tekst i foto: J. Hrehorović

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

03:30 Kroz stoljeća Crkve - tema: sv. Majka Terezija; ur.: dr. sc. p. Ivica Musa; vod.: Andrej Paulus
04:15 Glazba
04:30 Povijesni i kulturni spomenici u gradu Zagrebu - tema: Spomenici kulture koje nam je ostavio u baštinu zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac; ur. i vod.: dr. sc. Agneza Szabo
05:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u kolovozu

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Sedma devetnica od 20. do 28. kolovoza 2024.   UVOD Na vrhuncu smo...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.