TPS Prvi dan 04

Teološko-pastoralni seminar za svećenike Đakovačko-osječke nadbiskupije, na temu „Svećenik u virtualnom svijetu“ započeo je molitvom Srednjeg časa u srijedu, 20. rujna 2023., u Dvorani J. J. Strossmayera na KBF-u u Đakovu. Skup je prvo pozdravio dr. Šimo Šokčević, predsjednik povjerenstva TPS-a.

Nadbiskup Đuro Hranić pozdravio je pomoćnog biskupa mons. Ćurića i okupljene svećenike rekavši: „Zahvaljujem svima Vama koji ste svjesni važnosti našeg svećeničkog zajedništva te naše trajne svećeničke duhovne, teološke i pastoralno-katehetske formacije te koji se nošeni tom sviješću trudite cjelovito sudjelovati i na Teološko-pastoralnom seminaru. Nužno je da svaki od nas svećenika uvijek sebe doživljava kao učenika na putu; kao učenika koji je trajno potrebit cjelovite formacije, i trajnog suobličavanja Kristu. Uz početnu, neizostavna je i naša trajna formacija: zajednička svima, cjelovita i misionarski usmjerena.“

Nadbiskup je posebno još pozdravio mlade svećenike, do 10 godina svećeništva, umirovljene svećenike i trojicu ovogodišnjih mladomisnika te redovnike koji su se tijekom ovoga ljeta pridružili u evangelizacijskom poslanju, a samim time i u zajedništvu Prezbiterija Đakovačko-osječke nadbiskupije. Pozdravio je i dekana KBF-a dr. Raguža te Povjerenstvo TPS-a i zahvalio im na odabiru teme i stručnjacima koje su okupili u Đakovu da pomognu produbiti tu važnu temu za pastirsko vodstvo župnih zajednica, za međusobnu komunikaciju te za komunikaciju s vjernicima i s javnošću. Pozdravio je i sve predavače i zahvalio im na dolasku u Đakovo.

Zatim je nadbiskup podsjetio da je koncem prošle godine iz tiska izašlo drugo izdanje Izjava i odluka naše Druge biskupijske sinode kako bi ga i mladi svećenici i redovnici koji dolaze u nadbiskupiju imali mogućnost nabaviti, taj za pastoralno djelovanje i život Nadbiskupije izuzetno važan, štoviše nezaobilazan dokument, koji sve treba usmjeravati i animirati te koji sadrži i partikularno pravo mjesne Crkve, a i ono je i te kako važno za život i djelovanje jedne uređene biskupijske zajednice. Nadbiskup je također upoznao svećenike s Formacijom o prevenciji zlostavljanja maloljetnika i ranjivih osoba koja ove jesni započinje u šest centara diljem Nadbiskupije.

Riječi pozdrava uputio je dr. Ivica Raguž, v. d. dekan KBF-a. On je u ime KBF-a pozdravio sudionike TPS-a i zaželio svima dobrodošlicu. Obratio se riječima: „Slušati znači obrazovati se, tko sluša, taj se obrazuje. Obrazovana osoba jest slušatelj, a nesposobnost slušanja uzrokuje propast svakoga obrazovanja pa tako i obrazovanja u vjeri, jer i vjera dolazi od slušanja i raste sa slušanjem. Stoga, poslušajte samo jednu misao. Virtualni svijet, o kojem ćemo slušati na ovogodišnjem Seminaru, neka je vrsta udvostručenja svijeta, udvostručenja koje nas tjera da budemo potpunije „od svijeta“, ili pak, možda još i bolje rečeno, čini nas robovima svijeta. I čini se da danas u tome uspijeva i u svijetu, ali u Crkvi. Budući da je danas malo onih koji vjeruju u Boga, čak možda i u samoj Crkvi, Bog više nije dostatan razlog za čovjeka da se oslobodi od robovanja udvostručenomu svijetu. Bezbožni čovjek navikao se biti rob udvostručenoga svijeta. Izgubio je nešto jako važno, a to je jedan poseban smijeh, smijeh koji dolazi iz vjere u Boga. U tom posebnom smijehu kršćanin se smije i ruga udvostručenomu svijetu, smije se i ruga sjaju, slavi, taštini i ispraznosti udvostručenoga, virtualnoga svijeta. U tom posebnom smijehu, za koji robovi svijeta i vremena ne znaju, kršćanin okreće svoja osjetila od udvostručenoga svijeta prema svojoj duši, a dušu izdiže iznad sebe k Bogu. Zato će se kršćani budućnosti, a to su oni koji vjeruju u Boga, prepoznati upravo po tom smijehu spram cijeloga svijeta, po smijehu okrenutih osjetila prema duši i duše okrenute k Bogu: u svijetu, ali ne od svijeta.“

Dr. Davor Vuković, moderator skupa i profesor fundamentalne teologije najavio je prvoga predavača dr. sc. Damira Šehića i njegovo predavanje Moralno-teološki izazovi transhumanizma – Kršćanin u kiberprostoru i techno-posthumanizmu.

Tekst i foto: J. Hrehorović

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

09:00 Škrinjica-čuvarica - tema: Narodne nošnje Općine Lukač i manifestacija Lužđana; gošće: Natalija Bajer, Dorotea Milaković i Jelena Ivoš, te članice i članovi Udruge žena Gušćarice iz Grabrovnice; ur. i vod.: Božidar Biondić
09:45 Glazba
10:05 Vijesti iz Požeške biskupije - ur. i vod.: Višnja Mikić
10:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.