slika1

U Münchenu je u prostorima Katoličke akademije u Bavarskoj održana 12. rujna 2023. proslava 30. obljetnice Akcije solidarnosti njemačkih katolika s ljudima srednje i istočne Europe „Renovabis“, koja ima sjedište u Freisingu. Među uzvanicima iz Hrvatske bio je požeški biskup Antun Škvorčević te još nekoliko predstavnika pojedinih ustanova, među kojima ravnatelj inozemne pastve Tomislav Markić te rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić. Iz Bosne i Hercegovine bio je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić i ravnatelj Caritasa Bosne i Hercegovine Tomo Knežević te neki drugi. Nakon pozdravnih riječi glavnog ravnatelja „Renovabisa“ Thomasa Schwartza i razgovora o 30 godina spomenute akcije solidarnosti, vrlo zapažen govor održao je nekadašnji njemački predsjednik Joachim Gauck pod naslovom „Učiti iz pogrešaka – Njemačka i njezini odnosi sa zemljama istočne Europe“. U susretu sa sadašnjim vodstvom „Renovabisa“, već navedenim glavnim upraviteljem Thomasom Schwartzom, glavnim rukovoditeljem Markusom Ingenlathom, referentom za Hrvatsku Jörgom Bastenom te nedavno umirovljenim dugogodišnjim glavnim rukovoditeljem Gerhardom Albertom u prisutnosti münchensko-freisinškog nadbiskupa kardinala Reinharda Marxa, biskup Škvorčević je podsjetio kako je i Katolička Crkva u Hrvatskoj na svoj način bila ugrađena u početke „Renovabisa“. Naime, kao tajnik Komisije „Justitia et pax“ tadašnje Jugoslavenske biskupske konferencije biskup Škvorčević je bio povezan s trierskim pomoćnim biskupom Leom Schwarzom, predsjednikom „Justitia et pax“ Njemačke biskupske konferencije i Europske „Justitia et pax“, kojemu je bilo povjereno da u ime iste Konferencije sudjeluje u oblikovanju „Renovabisa“. On je s velikim razumijevanjem pratio ratna zbivanja u Hrvatskoj i zastupao pravedna rješenja te promicao prikupljanje pomoći za stradalnike. Biskup Škvorčević mu je među ostalim predložio a on rado prihvatio da za prvu kolektu „Renovabisa“ u svim njemačkim župama na Duhove 1993. godine kao poticajni znak na dobrotvornost bude postavljena slika splitske Gospe od Sustjepana iz ratom ranjene Hrvatske, s mogućnošću prodaje njezinih razglednica. S obzirom na hrvatsku prisutnost u „Renovabisu“, upozorio je biskup Škvorčević, nemalo značenje odigrala je povezanost prelata Wilhelma Reitzera s Hrvatskom, koji je od 1973. do 1987. bio ravnatelj ustanove Njemačke i Austrijske biskupske konferencije pod nazivom „Europäischer Hifsfond“ namijenjen za Crkvu u zemljama istočne Europe pod komunističkom vlašću. S njime je više godina najuže surađivao Gerhard Albert, od 1982. do 1985. referent centralnog odjela „Crkva u svijetu“ Njemačke biskupske konferencije, a od 1992. zamjenik njegova voditelja, baveći se srednjom i istočnom Europom te pravoslavnom Crkvom. Prelat Reitzer prenio je na Alberta mnoga svoja znanja i iskustva rada u komunističkim zemljama, među ostalim i u Hrvatskoj, što je bilo od osobitog značenja za njega kad je stvaran koncept „Renovabisa“ na kojem je on uvelike radio i u kojem je od 1996. djelovao poglavito kao glavni rukovoditelj. U tom svojstvu Albert je dao značajan doprinos da „Renovabis“ pomogne mnoge hrvatske socijalne projekte, među njima i katoličke škole. Biskup Škvorčević zahvalio je vodstvu „Renovabisa“ za sve što je tijekom 30 godina svoga djelovanja učinio za Hrvatsku, napose umirovljenom rukovoditelju Albertu, s kojim je dijelio poznanstvo i povezanost s prelatom Reitzerom.

image00014

Prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju „Renovabis“ je imao mogućnost iz fondova njemačke države izdašnije pomagati ostvarivanje pojedinih projekata u Hrvatskoj. Nakon što je Hrvatska postala puni član Europske unije, to više nije moguće, te je potpora „Renovabisa“ iz sredstava koja su mu na raspolaganju postala skromnija, ali još uvijek značajna.

3 27

U prostorima isusovačke Visoke filozofske škole u Münchenu dana 13. i 14. rujna održan je 27. Međunarodni kongres „Renovabisa“ na temu „Sloboda, što mislim… Europa između buđenja, razočaranja i prijetnje“, na čijem je dijaloškom forumu intervenirao i biskup Petar Palić, a na svetoj misi održao homiliju.

Izvor: Požeška biskupija

image00011

 

image00008

Radio Marija

09:00 Škrinjica-čuvarica - tema: Narodne nošnje Općine Lukač i manifestacija Lužđana; gošće: Natalija Bajer, Dorotea Milaković i Jelena Ivoš, te članice i članovi Udruge žena Gušćarice iz Grabrovnice; ur. i vod.: Božidar Biondić
09:45 Glazba
10:05 Vijesti iz Požeške biskupije - ur. i vod.: Višnja Mikić
10:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.