U nedjelju, 27. kolovoza 2023., u grkokatoličkoj crkvi Krista Kralja u Stenjevcu kod Zagreba, slavljena je Božanska liturgija po koptskom ili aleksandrijskom obredu za koptske kršćane na području Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske. Liturgiju je služio o. Tadros Riad, svećenik Koptske pravoslavne Crkve (Aleksandrijski patrijarhat), zajedno s đakonima, po blagoslovu koptskoga biskupa Jovaniya koji vodi pastoral za koptske vjernike Srednje Europe, koji je s križevačkim vladikom Milanom Stipićem još prošle godine dogovorio da se bogoslužje za koptske kršćane jednom mjesečno održava u grkokatoličkoj župnoj crkvi Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom. Križevačka eparhija je u duhu ekumenskog bratskog odnosa Katoličke Crkve prema sestrinskim kršćanskim Crkvama pružila mogućnost koptskoj zajednici da koristi župnu crkvu u Jastrebarskom, a od sada će se bogoslužje održavati jednom mjesečno u grkokatoličkoj crkvi Krista Kralja u Stenjevcu kako bi bilo lakše dostupno koptskim doseljenicima koji većinom žive i rade u Zagrebu.
Koptska Crkva jedna je od najstarijih kršćanskih Crkava uopće, a prema tradiciji osnovao ju je sv. Marko evanđelist, prvi biskup Aleksandrije. Kopti su izvorni stanovnici i kršćani Egipta gdje ih danas ima oko 15 milijuna, a u posljednje vrijeme naseljavaju se i po Europi i prekooceanskim zemljama. Velika većina Kopta pripada Koptskoj pravoslavnoj Crkvi koja je jedna od staroistočnih Crkava zajedno s armenskom, siro-jakobitskom i etiopskom Crkvom. Te su se Crkve odijelile od katoličke i pravoslavne Crkve još u 5. stoljeću, poslije Kalcedonskog koncila. Postoji i mala Koptska katolička Crkva nastala u 18. st. sjedinjenjem nekoliko biskupa i svećenika s Rimom. Kopti su poznati po svojoj revnoj pobožnosti, monaškoj duhovnosti i velikim samostanima u egipatskoj pustinji gdje je nastalo kršćansko monaštvo kojega su započeli veliki sveci poznati diljem kršćanstva (sv. Pahomije, sv. Antun Pustinjak ili Opat, sv. Makarije Veliki i drugi). Kopti su također poznati i po svojoj mukotrpnoj povijesti u kojoj su do najnovijih dana dali mnoštvo mučenika za kršćansku vjeru. Ove je godine koptski patrijarh Tawadros prigodom pohoda Rimu održao zajedničku audijenciju srijedom na Trgu sv. Petra i tom prigodom poklonio papi Franji relikvije koptskih mučenika, njih 21 kojih su islamistički teroristi ubili na obali Libije 2015. godine, a Katolička Crkva će ih uvrstiti u kalendar svetih, kako je rekao papa.
Koptska Crkva služi tri vrste euharistijskog slavlja: Liturgiju sv. Bazilija, Liturgiju sv. Ćirila i Liturgiju sv. Marka. One spadaju u tzv. aleksandrijsku obrednu tradiciju, koja je uz antiohijsku, carigradsku, armensku i rimsku jedna od najstarijih kršćanskih formativnih liturgijskih baština. Tim se obredom služe Koptska pravoslavna Crkva, Koptska katolička Crkva, a sličnim obredom pod nazivom ”etiopski” služe se Etiopska i Eritrejska Crkva. Koptsko bogoslužje obiluje pjevanjem psalama, staokršćanskim otačkim molitvama i služi se kvasnim kruhom u euharistiji. Svećenici nose bijele tunike i mitre s velom na glavi koja je slična biskupskim mitrama rimskoga obreda, a đakoni nose velike crvene štole prekrižene na leđima. Na liturgijama pjevanje najčešće izvode đakoni, podđakoni i psalti vrlo starim napjevima koji imaju svoje podrijetlo u pustinjačkim samostanima, a pjevanje prati ritmičko udaranje u male cimbale. Jedna posebnost koptske duhovne tradicije je dnevno moljenje časoslova svih klerika, monaha i vjernika, a sastoji se od čitavoga psaltira u jednom danu. Kopti i danas čuvaju tradiciju učenja psalama napamet.
Tekst: o. Livio Marijan
Izvor: Križevačka eparhija
