Dizajn bez naslova 51

ĐAKOVO (TU) – U srijedu uvečer, 9. kolovoza 2023. pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić predvodio je u đakovačkoj katedrali misno slavlje na dan 50. obljetnice smrti đakovačkoga i srijemskoga biskupa Stjepana Bäuerleina (1905. – 1973.), u koncelebraciji s mons. Lukom Marijanovićem i vlč. Stjepanom Maroslavcem te rektorom Bogoslovnog sjemeništa dr. Stjepanom Radićem i katedralnim župnikom Ivanom Lenićem.

Uvodeći u blagdansko slavlje mučenice i crkvene naučiteljice sv. Terezije Benedikte od Križa, koju je papa sv. Ivan Pavao II. proglasio suzaštitnicom Europe, biskup je ukratko naznačio snagu njezina svjedočanstva u teškim i tragičnim prilikama 2. svjetskoga rata. A u prigodnom nagovoru na spomen biskupa Stjepana Bäuerleina rekao je: „Našu nadbiskupijsku zajednicu današnji dan vodi do još jednoga spomena – 50. obljetnice smrti biskupa Stjepana Bäuerleina, preminuloga u Đakovu prije 50 godina na današnji dan, 9. kolovoza 1973. u 68. godini života, 44. godini svećeništva i 23. godini biskupske službe. S dubokom se zahvalnošću spominjemo njegova života i djela: od rođenja u Babinoj Gredi 3. kolovoza 1905., školovanja i formacije, svećeničkoga ređenja u ovoj katedrali 7. travnja 1929., njegovih pastoralnih službi u više župa, i to u svim dijelovima naše tadašnje Đakovačke i Srijemske biskupije: od Podcrkavlja na zapadu do Petrovaradina na istoku, od Tovarnika do Valpova u sjevernom dijelu biskupije, potom njegova djelovanja i službi u Đakovu: vjeroučitelja i duhovnika nekoliko zajednica i bratovština te službe profesora i više odgojiteljskih službi u Bogoslovnom sjemeništu. Za biskupa je zaređen na Petrovo, 29. lipnja 1951., kao naslovni biskup Herakleje Pontske s ovlastima dijecezanskoga (kako se tada govorilo ‘rezidencijalnoga’) biskupa, da bi 12. listopada 1959. bio imenovan đakovačkim i srijemskim biskupom.

10 08 50 obljetnica smrti Bauerlein 2 1

Mons. Ćurić posebno je istaknuo njegovo sudjelovanje na zasjedanjima 2. vatikanskoga koncila (1962. – 1965.): „Naš biskup Stjepan bio je ‘koncilski otac’, kako stoji i na njegovoj nadgrobnoj ploči, sudionik je 2. vatikanskoga koncila te je, upravo na tragu Koncila, pokazao veliku brigu oko oblikovanja i unaprjeđenja pastoralnoga života, posebno na planu katehetskoga rada, nakon što je od komunista bio zabranjen vjeronauk u školama. Pokazivao je veliku osjetljivost za povijesnu baštinu i umjetnost. Osnovao je Dijecezanski muzej, obnovio u potresu 1964. godine oštećenu katedralu. Tadašnjoj komunističkoj ideologiji suprotstavljao se s jasnom i čvrstom principijelnošću, na što je snažno poticao i svećenike i vjernike. Biskupsko geslo „Cruce et labore“ (Križem i radom) doista je označilo njegov život. U tom je svjetlu znao upućivati, poput bl. Alojzija Stepinca, govoreći o prilikama i iskustvima ‘katakombi’ 20. stoljeća, uspoređujući ih s ranokršćanskim vremenima: … ne smijemo se plašiti, moramo se napajati na onome što je vodilo prve kršćane (…) Djeco moja, budite svjesni da je krv kršćana mučenikâ u prva tri stoljeća, a i kroz povijest Crkve, uvijek bi­la sjeme novih kršćana. Ne zaboravite da tako mora biti i danas. S tim poticajem i mi želimo usmjeravati svoje korake, razmatrajući Kristovo otkupiteljsko djelo i otajstvo Njegova križa, dok se u krilu naše nadbiskupije, u ovoj prigodi na osobit način združeni s našim nadbiskupom Đurom i umirovljenim nadbiskupom Marinom, zahvalna srca spominjemo života i pastirske službe našega biskupa Stjepana, moleći za nj vječno blaženstvo i radost uskrsnuća“, naglasio je u svojoj riječi mons. Ćurić.

Na kraju misnoga slavlja sabrana se zajednica spustila do biskupova groba u katedralnoj kripti, iskazujući još jednom svojom zajedničkom molitvom duboku zahvalnost za njegovu predanu službu u veoma teškim i zahtjevnim vremenima. Uz biskupa Stjepana Bäuerleina nazočni su se vjernici u molitvi sjetili i preminulih svećenika Ivana Lukačevića i Drage Domitrovića, čijih se obljetnica smrti Đakovačko-osječka nadbiskupija spominje istoga dana.

 

Tekst i foto: Tiskovni ured

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

03:30 Kroz stoljeća Crkve - tema: sv. Majka Terezija; ur.: dr. sc. p. Ivica Musa; vod.: Andrej Paulus
04:15 Glazba
04:30 Povijesni i kulturni spomenici u gradu Zagrebu - tema: Spomenici kulture koje nam je ostavio u baštinu zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac; ur. i vod.: dr. sc. Agneza Szabo
05:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u kolovozu

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Sedma devetnica od 20. do 28. kolovoza 2024.   UVOD Na vrhuncu smo...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.