Dizajn bez naslova 51

ĐAKOVO (TU) – U srijedu uvečer, 9. kolovoza 2023. pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić predvodio je u đakovačkoj katedrali misno slavlje na dan 50. obljetnice smrti đakovačkoga i srijemskoga biskupa Stjepana Bäuerleina (1905. – 1973.), u koncelebraciji s mons. Lukom Marijanovićem i vlč. Stjepanom Maroslavcem te rektorom Bogoslovnog sjemeništa dr. Stjepanom Radićem i katedralnim župnikom Ivanom Lenićem.

Uvodeći u blagdansko slavlje mučenice i crkvene naučiteljice sv. Terezije Benedikte od Križa, koju je papa sv. Ivan Pavao II. proglasio suzaštitnicom Europe, biskup je ukratko naznačio snagu njezina svjedočanstva u teškim i tragičnim prilikama 2. svjetskoga rata. A u prigodnom nagovoru na spomen biskupa Stjepana Bäuerleina rekao je: „Našu nadbiskupijsku zajednicu današnji dan vodi do još jednoga spomena – 50. obljetnice smrti biskupa Stjepana Bäuerleina, preminuloga u Đakovu prije 50 godina na današnji dan, 9. kolovoza 1973. u 68. godini života, 44. godini svećeništva i 23. godini biskupske službe. S dubokom se zahvalnošću spominjemo njegova života i djela: od rođenja u Babinoj Gredi 3. kolovoza 1905., školovanja i formacije, svećeničkoga ređenja u ovoj katedrali 7. travnja 1929., njegovih pastoralnih službi u više župa, i to u svim dijelovima naše tadašnje Đakovačke i Srijemske biskupije: od Podcrkavlja na zapadu do Petrovaradina na istoku, od Tovarnika do Valpova u sjevernom dijelu biskupije, potom njegova djelovanja i službi u Đakovu: vjeroučitelja i duhovnika nekoliko zajednica i bratovština te službe profesora i više odgojiteljskih službi u Bogoslovnom sjemeništu. Za biskupa je zaređen na Petrovo, 29. lipnja 1951., kao naslovni biskup Herakleje Pontske s ovlastima dijecezanskoga (kako se tada govorilo ‘rezidencijalnoga’) biskupa, da bi 12. listopada 1959. bio imenovan đakovačkim i srijemskim biskupom.

10 08 50 obljetnica smrti Bauerlein 2 1

Mons. Ćurić posebno je istaknuo njegovo sudjelovanje na zasjedanjima 2. vatikanskoga koncila (1962. – 1965.): „Naš biskup Stjepan bio je ‘koncilski otac’, kako stoji i na njegovoj nadgrobnoj ploči, sudionik je 2. vatikanskoga koncila te je, upravo na tragu Koncila, pokazao veliku brigu oko oblikovanja i unaprjeđenja pastoralnoga života, posebno na planu katehetskoga rada, nakon što je od komunista bio zabranjen vjeronauk u školama. Pokazivao je veliku osjetljivost za povijesnu baštinu i umjetnost. Osnovao je Dijecezanski muzej, obnovio u potresu 1964. godine oštećenu katedralu. Tadašnjoj komunističkoj ideologiji suprotstavljao se s jasnom i čvrstom principijelnošću, na što je snažno poticao i svećenike i vjernike. Biskupsko geslo „Cruce et labore“ (Križem i radom) doista je označilo njegov život. U tom je svjetlu znao upućivati, poput bl. Alojzija Stepinca, govoreći o prilikama i iskustvima ‘katakombi’ 20. stoljeća, uspoređujući ih s ranokršćanskim vremenima: … ne smijemo se plašiti, moramo se napajati na onome što je vodilo prve kršćane (…) Djeco moja, budite svjesni da je krv kršćana mučenikâ u prva tri stoljeća, a i kroz povijest Crkve, uvijek bi­la sjeme novih kršćana. Ne zaboravite da tako mora biti i danas. S tim poticajem i mi želimo usmjeravati svoje korake, razmatrajući Kristovo otkupiteljsko djelo i otajstvo Njegova križa, dok se u krilu naše nadbiskupije, u ovoj prigodi na osobit način združeni s našim nadbiskupom Đurom i umirovljenim nadbiskupom Marinom, zahvalna srca spominjemo života i pastirske službe našega biskupa Stjepana, moleći za nj vječno blaženstvo i radost uskrsnuća“, naglasio je u svojoj riječi mons. Ćurić.

Na kraju misnoga slavlja sabrana se zajednica spustila do biskupova groba u katedralnoj kripti, iskazujući još jednom svojom zajedničkom molitvom duboku zahvalnost za njegovu predanu službu u veoma teškim i zahtjevnim vremenima. Uz biskupa Stjepana Bäuerleina nazočni su se vjernici u molitvi sjetili i preminulih svećenika Ivana Lukačevića i Drage Domitrovića, čijih se obljetnica smrti Đakovačko-osječka nadbiskupija spominje istoga dana.

 

Tekst i foto: Tiskovni ured

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

22:30 Upoznajmo Bibliju
22:45 Glazba
23:00 Molitva - Povečerje
23:10 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Kolovoz 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.