Vezovska misa 01

U đakovačkoj je prvostolnici u nedjelju 9. srpnja 2023. đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodio misno slavlje za sve sudionike i goste 57. Đakovačkih vezova. U koncelebarciji su bili Domagoj Lacković, tajnik Nadbiskupskog ordinarijata i Stjepan Maroslavac, administrator Vjesnika.

Na početku misnog slavlja nadbiskup Đuro je pozdravio svećenike, bogoslove, časne sestre, predstavnike grada i županije te sve pristigle goste i prijatelje grada Đakova. Na osobit način je pozdravio i zahvalio ženskoj pjevačkoj skupini Kraljice Bodroga i orguljašu Nikoli Čuturi ispred KUD-a Hrvata Bodrog iz Bačkoga Monoštora koji su animirali liturgijsko pjevanje.

U homiliji se nadbiskup osvrnuo na liturgijska čitanja 14. nedjelje kroz godinu te je protumačio da se rečenica Slavim te, Oče, gospodaru neba i zemlje što si ovo sakrio do mudrih i umnih, a objavio malenima odnosi na gradsko poglavarstvo i vođe naroda nisu prihvatili Isusov navještaj kraljevstva Božjega, a prije toga niti propovijedanje Ivana Krstitelja i njegov poziv na obraćenje. U tom tekstu je riječ je o sigurnosti i umišljenosti političkih i financijskih moćnika te vjerskih vođa u gradovima Betsaidi i Kerozainu, koji su smatrali da im ne treba Isusovo skretanje pozornosti na socijalne probleme i pitanja u njihovoj sredini. „Mudri i umni, o kojima danas govori Isus, su ljudi skloni apsolutizaciji svojih (možda ljudski gledajući i »neukih«) stavova, uvjerenja i pogleda, koji su plod njihove samodostatnosti i samodopadnosti, uskoće njihova pogleda i siromaštva duha te pokazuju neosjetljivost za Boga, za humanost i za evanđeoske vrednote“- rekao je nadbiskup.

A zatim je govori o malenima i poniznima: „Za razliku od „mudrih i umnih“ u malenim ljudima i u njihovim srcima ima struna koje će zaigrati na Isusovu riječ i poruku. U njima nema oholosti, niti samodostatnosti, kojoj ne trebaju niti Bog, niti drugi ljudi. Maleni nisu neuki, nego oni koji nisu oholi. Oni su ponizni i svjesni da nisu sveti, da »nemaju« dovoljno Boga, da su siromašni njegovim stavovima i njegovom dobrotom srca, te zato znaju ponizno i iskreno moliti za svoje obraćenje i za Božju pomoć, čekati Božju dobrotu i milosrđe, ali i prepoznavati trenutke njegove blizine i pohoda.“

Nadalje je nadbiskup tumačio izlijevanje Isusove strelovite molitve pred Oca koja napunja i ljudska srca žarom njegove ljubavi prema Ocu a zatim sve poziva k sebi i obećava da će svima olakšati teret kojim smo opterećeni; oslobodit nas od naših strahova i smiriti nas te učvrstiti u potpunom povjerenju u njegovu ljubav, a da se tomu trebamo učiti od njega koji je krotka i ponizna srca. Zatim je nadbiskup rekao da Ljubav ne trpi, na ako ipak trpi, ona i trpljenje ljubi te ustvrdio da je upravo Ljubav prema tradicijskoj kulturi ključ za razumijevanje Đakovačkih vezova: „Zašto im se radujemo i zašto su toliki sudionici spremni znojiti se u svojim narodnim nošnjama? I na ovoj ljetnoj vrućini svoju narodnu nošnju, tradicijske napjeve, tambure, kola i plesove, te dolazak i sudjelovanje na Đakovačkim vezovima doživljavaju kao svoj sladak teret i lako breme!

Mudri i umni će reći: „Čemu toliko muke, troška i znoja? I svake godine isto!“ Samo ljubav nam daje odgovor na to: Ljubav sve ono što je teško, čini lakim. Ljubav ne osjeća jaram, muku i teret i ne želi ih se osloboditi, jer ih dragovoljno prihvaća. Pa i ako sve to osjeća, ona i trpljenje ljubi.

Draga braćo i sestre, mi volimo svoj identitet, svoju kulturu, svoju baštinu i zato je svake godine toliko jednostavnih, običnih, malenih ljudi, koji rado oblače svoje nošnje i u njima se znoje; uvijek ima onih samozatajnih, malenih, jednostavnih i skromnih ljudi, koji čuvaju i njeguju tradicijsku baštinu, okupljaju djecu i mlade u KUD-ovima…, uče ih, povezuju međusobno, s Bogom, s Crkvom i s društvom, na njih prenose ljubav prema svome identitetu, kulturi i baštini, kojom izričemo sebe, obogaćujemo druge i drugačije te postajemo otvoreniji i pozorniji za baštinu i bogatstvo drugih ljudi; postajemo širi, humaniji i više Božji. Neka nas dragi Bog čuva poniznima i malenima, otvorenima za evanđeosku poruku i vrednote te za druge ljude“ – zaključio je mons. Hranić.

U petak, 7. srpnja pred đakovačkom katedralom je bilo svečano otvorenje 57. Đakovačkih vezova, na kojemu su uz ostale goste i uzvanike sudjelovali nadbiskup Hranić, biskup Ivan Ćurić i nadbiskup u miru Marin Srakić te Fabijan Svalina, srijemski biskup koadjutor.

Tekst i foto: J. Hrehorović

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

03:30 Kroz stoljeća Crkve - tema: sv. Majka Terezija; ur.: dr. sc. p. Ivica Musa; vod.: Andrej Paulus
04:15 Glazba
04:30 Povijesni i kulturni spomenici u gradu Zagrebu - tema: Spomenici kulture koje nam je ostavio u baštinu zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac; ur. i vod.: dr. sc. Agneza Szabo
05:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u kolovozu

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Sedma devetnica od 20. do 28. kolovoza 2024.   UVOD Na vrhuncu smo...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.