Što je umjetna inteligencija donijela društvu, a što pojedincu? Igramo li se stvoritelja pa bismo uporno htjeli stvoriti nešto što je sve sličnije čovjeku? Može li umjetna inteligencija biti original? Trebamo li se bojati, može li nas uništiti? – Na ova i brojna druga pitanja pokušao je odgovoriti Kristijan Šalihović, magistar ekonomskih znanosti iz područja inovacija i industrijskog menadžmenta u emisiji Franjina ekonomija, koju uređuje urednica i voditeljica Katarina Bukša. Emisija je emitirana 18. svibnja 2023. godine.
Pojam 'umjetna inteligencija' prvi put se spominje 1956. godine. Umjetna inteligencija je opća mentalna sposobnost razmišljanja, učenja, rješavanja problema. Ona uključuje percepciju, pažnju, memoriranje, jezik, planiranje, kao i sposobnost prilagođavanja. Ljudi uglavnom imaju sve ovakve karakteristike, no umjetna inteligencija koju posjeduju strojevi, nema baš sve karakteristike kakve ima čovjek.
"Još uvijek stroj ne može imati osjećaje i stvarati iskustvo na temelju osjećaja. Kada to dostignemo, onda ćemo biti blizu Boga, no čisto sumnjam u to", rekao je Šalihović.
Prednost umjetne inteligencije je veliki potencijal da oslobodi ljude dosadnih, ponavljajućih poslova, kakvi se mogu vidjeti, na primjer, u tvornicama. Može se reći kako tehnologija ne zamjenjuje ljude, već određene poslove. Tehnologija brzo napreduje, ali ne smijemo nikad dehumanizirati društvo.
Vrlo je važno kod umjetne inteligencije znati postaviti granice, imati dugme za 'stop' kako ne bismo umjetnu inteligenciju iskoristili za zlo. Više o tome poslušajte u emisiji u našem arhivu i na YouTube kanali Radio Marije:
