web 230313 Susret svećenika Turopoljskog arhiđakonata 1

Korizmeni susret svećenika Turopoljskog arhiđakonata, na kojemu su predstavljene Izjave i odluke Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, održan je u ponedjeljak 13. ožujka 2023. godine u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu. Nakon molitve Srednjeg časa okupljene je pozdravio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić te zaželio svima dobrodošlicu, a na poseban način nadbiskupu koadjutoru mons. Draženu Kutleši.

Nadbiskup Kutleša istaknuo je kako danas slavimo Papin dan i 10. godišnjicu izbora pape Franje te, u svjetlu spomenutog događaja, postavlja se pitanje "Tko smo mi svećenici i što trebamo u svom životu i svojoj službi vršiti?" Dodao je kako je misija svećenika izučiti i prenijeti vjernicima ono što se tiče vjere, a Druga sinoda na poseban način približava svima, i biskupima i svećenicima i laicima, kako to učiniti.

Kardinal Bozanić također je spomenuo 10. obljetnicu izbora pape Franje i podsjetio kako se u tom razdoblju puno toga promijenilo i u svijetu i u Crkvi, zbog čega se javljaju i neka pitanja. "Usred tolikih promjena moramo vidjeti nešto što je sigurno, na što se možemo osloniti. Vidimo da nema sigurnosti u odnosu na čovjeka, ali je sigurnost ona koja dolazi od Boga", kazao je Kardinal i pozvao na zajedništvo istaknuvši kako "svaka podjela radi protiv nas."

Spomenuo se i kardinala Kuharića podijelivši sa svećenicima kako se blagopokojni kardinal posebno radovao kada je 10. veljače 2002. najavljeno da je određeno vrijeme za pripremu Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. "Bio je još kratko s nama na ovoj zemlji, ali vjerujem da nas je još jače pratio s one strane života", rekao je kardinal Bozanić.

Pomoćni biskup mons. Ivan Šaško progovorio je o crkvenosti u vidu poziva i poslanja Crkve zagrebačke te stavio naglasak na jedinstveno pastoralno djelovanje. "U župi se ostvaruje proces kršćaninove identifikacije s Crkvom, u njoj se novi članovi pritjelovljuju Crkvi, u njoj žive župljani svih statusa i ostvaruju se svi oblici crkvenosti. Župa predstavlja prvi redoviti oblik življenja u Crkvi, stoga župa ostaje prvi redoviti oblik pastorala koji povezuje, usmjerava i integrira sve oblike zajedništva i poslanja koji se ostvaruju u zajednici vjernika."

"U sadašnjemu trenutku Crkve puno se govori i puno očekuje od vjernika laika. Za njih se traži više prostora. Nama to nipošto u Nadbiskupiji nije strano, ali se treba još više očitovati taj najveći i najraznolikiji dio Crkve. Oni su nositelji suodgovornosti u Crkvi i društvu, a posebno su važni po svome djelovanju u župama", dodao je biskup Šaško.

Biskup Mijo Gorski u svom izlaganju naglasio je pojedine točke iz dokumenta Sinode. Napomenuo je kako je evangelizacija hitni zadatak Crkve te kako treba biti otvoren i novim modelima naviještanja Evanđelja. Biskup je naglasio važnost kateheza za sve dobne skupine vjernika, kao i značaj župnog pastoralnog vijeća u pastoralnom djelovanju.

Govoreći o brizi za vremenita dobra biskup Gorski naglasio je kako "Sinoda traži da se donesu posebne upute o upravljanju crkvenim dobrima u Nadbiskupiji, pripremi priručnik za župnike, pripreme obrasci imovnika i drugi koji su potrebni. Sve ustanove koje vode brigu o vremenitim dobrima, dakle i župe i župnici, moraju imati svoje upravno ili nadzorno vijeće." U tom smislu, biskup je istaknuo ulogu župnog ekonomskog vijeća.

Preč. Denis Barić, tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, u svom izlaganju približio je okupljenima tijek Druge sinode i nastanak knjige Izjava i odluka.

Svećenicima je po završetku susreta darovana knjiga Izjave i odluke Druge sinode zagrebačke nadbiskupije, kao i Spomen-medalja XXV. obljetnice nadbiskupske službe kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa metropolita zagrebačkoga. Tijekom ožujka na korizmenim susretima okupit će se svećenici svih arhiđakonata u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Posljednji takav susret - susret svećenika Zagorskog arhiđakonata - održat će se 14. ožujka.

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Radio Marija

00:03 Glazba
00:30 Franjina ekonomija - tema: Volontiranje na marginama društva; gost: Dejan Nemčić; ur. i vod.: Katarina Bukša
01:15 Glazba
02:15 Krunica - Radosna otajstva

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.