09 01 GBP 1

Pod geslom „Gospo Brze Pomoći, pohiti da nam pomogneš“, proslavljena je u nedjelju, 8. siječnja svetkovina Gospe Brze Pomoći – crkveni god istoimenog Gospina svetišta i župe u Slavonskom Brodu. Svečano blagdansko misno slavlje predvodio je hvarski biskup Ranko Vidović. Uz župnika Anđelka Cindorija, koncelebrirali su župni vikar Marko Obradović i fra Ivan Crnković, ravnatelj brodske klasične gimnazije Fra Marijana Lanosovića.

„Dopustimo danas Mariji, koju vi ovdje častite kao Gospu Brze Pomoći, da raspiri u nama vatru ljubavi“, naglasio je na početku mise biskup Vidović. U prigodnoj homiliji naglasak je stavio na Marijino majčinstvo te ustvrdio kako je najljepše ime kojim Mariju zovemo – Majka, da je Ona najkraći put do Boga, najbrži dotok milosti od Božjeg do našega srca. „Bez njezina majčinstva, njezine ljubavi, pomoći, utjehe ovaj bi svijet doista bio siromašan. Ona je vatra koja zagrijava naša srca za Božje djelo, ona nas okuplja povezuje i osposobljava za pravo istinsko zajedništvo koje tvori obitelj i Crkvu“, rekao je uz ostalo biskup Vidović te potkrijepio to svojim osobnim svjedočenjem, a i nekim primjerima ljudi koji su po Marijinu zagovoru doživjeli čudo u svome životu.

09 01 GBP 2

„Utjeha i pomoć koju nam pružaju naše majke samo su predokus one utjehe i pomoći koju nam Nebeski Otac daje po Majci svoga Sina po Blaženoj Djevici Mariji – Gospi Brze Pomoći. Mudrost naših majki i vrhunac njihova majčinstva upravo je u tome da svoju djecu usmjere prema tom izvoru, vežu ih uz Marijino majčinstvo. Majke koje to uspiju riješile su zagonetku života svoje djece“, rekao je uz ostalo biskup. Ustvrdivši da je Marijino majčinstvo uz Isusovo sebedarje najizvrsniji dar, na kraju je zaključio kako bismo bez Marijina majčinstva, njezine pomoći i utjehe bili gola sirotinja, gola siročad.

Župnik Cindori zahvalio je biskupu Vidoviću, koji je prvi puta hodočastio i predvodio misno slavlje u tom svetištu, te mu je u znak zahvale uime župe darovao sliku Gospe Brze Pomoći i slavonske delicije. Uz mnogobrojne vjernike, na misi su na čelu s provincijalnom poglavaricom s. Ksenijom Leko sudjelovale uršulinke koje djeluju u svom samostanu pri toj župi u koju su njihove susestre prije 66 godina donijele pobožnost Gospi Brze Pomoći. Slavlje je pjevanjem uveličao veliki župni zbor predvođen s. Cecilijom Kolarić, uršulinkom.

Svečano je bilo i na popodnevnoj misi na koju su po prvi puta organizirano hodočastili vjernici Derventskog dekanata u Bosanskoj Posavini. Misno slavlje u zajedništvu sa derventskim dekanom fra Ivanom Marićem i plehanskim gvardijanom fra Antom Tomasom i još trojicom svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije predvodio je vlč. Ivan Tolj, župnik Župe sv. Antuna Padovanskog, župe toga dekanata u Gornjim Močilima Sijekovcu. Vlč. Tolj potaknuo je vjernike da prihvate i suoče se sa svojim životom, prihvate da su potrebni Božjega milosrđa te u konkretnom životu nasljeduju Isusa i njegovu majku Mariju. Naglasivši kako je to hodočašće veliko ohrabrenje za povratnike ratom opustošenog Derventskog dekanata, zahvalio je župniku Cindoriju na pozivu te su zajedno s ostalim hodočasnicima sudjelovali na tom misnom slavlju.

09 01 GBP 5

Slavlje su pjevanjem uveličale članice ženskog vokalnog sastava „Ad astra“ koju čini i nekoliko članica porijeklom iz Derventskog dekanata. Ostala misna slavlja predvodili su: u 7 sati domaći župnik Anđelko Cindori, u 9 sati župni vikar Župe Srca Isusova u Splitu don Slavko Volarević, a u 19 sati upravitelj Župe Preslavnog Imena Marijina u Vrbanji Matija Aušić sa svojim župljanima. Mnogobrojni su vjernici iz raznih krajeva Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovini pohodili toga dana svetište i sudjelovali na misnim slavljima, a i pristupili sakramentu pomirenja za koji su im tijekom cijeloga dana na raspolaganju bili svećenici. Marijanske pobožnosti bile su prije svake mise.

Svetkovini je prethodila trodnevna duhovna obnova, koju su od četvrtka 5. do subote 7. siječnja predvodili: prvoga dana fra Ivan Crknović, a ostala dva dana gvardijan samostana Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u zagrebačkoj Dubravi fra Slaven Brekalo. Posebno je svečano bilo na večernjoj misi uoči svetkovine Gospe Brze Pomoći koju je svojim pjevanjem uveličao Tamburaški orkestar Općine Semeljci, a čine ga uglavnom mladi predvođeni Vladimirom Čatićem. Poslije mise održali su prigodan koncert u čast Gospi Brze Pomoći, na kojem je uz ostale članove zbora nastupilo i dvoje djece.

09 01 GBP 7

 

Tekst i foto: B. Lukačević; Đakovačko-osječka nadbiskupija

 

Radio Marija

15:15 Krunica za nerođene
15:50 Glazba
16:00 Radio drama - Slavica Sarkotić: „Intervju u doba korone ili imam ja krunicu za tebe“. Glumi doajenka hrvatskog kazališta Biserka Ipša. odabrala, Za radio priredila i režirala Sanja Nikčević
16:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Pjevana krunica za nerođene - svake nedjelje u 15:15 h

Tko pjeva, dvostruko moli - svake nedjelje u 15:15 h u našem je molitvenom programu pjevana krunica za nerođene. Pridružite nam se u zajedništvu...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 2072
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.