Caritas nadbiskupije Rijeka 16. prosinca održao je redovnu konferenciju za novinare na kojoj su predstavnici nadbiskupijskih karitativnih ustanova izložili najvažnije aktivnosti u 2022. godini. Uz Caritas, u Riječkoj nadbiskupiji karitativno djeluju Dom za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja „Sveta Ana“, Prihvatilište za beskućnike „Ruže sv. Franje“, Socijalna samoposluga „Kruh sv. Elizabete“, Hospicij „Marija Krucifiksa Kozulić“ te Udruga „Depaul Hrvatska“.

Više od tri tisuće osoba je tijekom 2022. godine pronašlo odgovor na svoje potrebe u 5 karitativnih ustanova Riječke nadbiskupije. Broj potrebitih nažalost puno je veći jer iza korisnika programa često stoje višečlane obitelji. Pomoć i skrb pružena je siromašnim obiteljima, izbjeglicama, žrtvama nasilja, bolesnima, nemoćnima, umirućima, beskućnicima i drugim osobama u potrebi.  U većini ovih ustanova broj korisnika je tijekom 2022. godine porastao i kapaciteti su uglavnom popunjeni, čulo se tijekom božićne konferencije Caritasa Riječke nadbiskupije. Najavljeni su i karitativni projekti za nadolazeću godinu, između ostalih u Rijeci se osniva Centar za žalovanje.

Caritas skrbi o 450 izbjeglica iz Ukrajine

Rat u Ukrajini obilježio je 2022. godinu u Caritasu. Velik broj izbjeglica potražio je utočište u Riječkoj nadbiskupiji i to putem Caritasa koji brine ili pruža neku vrstu pomoći za 181 obitelji iz Ukrajine. Riječka nadbiskupija je otvorila vrata svojih praznih župnih kuća u koje su većinom smještene majke s djecom te je do sada  smješteno tridesetak izbjeglica. Osim osnovne materijalne pomoći Caritas je pružao pomoć i u pronalaženju posla, pomoć oko upisa djece u vrtić i školu te organizirao tečaj za učenje jezika jer se jezik pokazao najvećom barijerom za zapošljavanje. Također, poslana je i materijalna pomoć u hrani i ostalim potrepštinama koja je bila prikupljena u župama nadbiskupije.

Podijelite ukrase za bor

Računajući na čežnju Ukrajinaca za domom te želje potrebitih koji si ne mogu priuštiti božićno drvce u Caritas će, donacijom Hrvatskih šuma, uoči Božića podijeliti 60 božićnih jelki. „Ako im i vi želite uljepšati ovaj Božić možete im pomoći ukrasiti drvca tako da se uključite u našu akciju ‘Zakuglaj! – Podijeli kuglicu za bor!’ u kojoj u naš Caritas možete donijeti donacije ukrasa za božićna drvca koje će biti proslijeđene našim korisnicima.“, rekla je  s. M. Faustina Kovačević, ravnateljica Caritasa Riječke nadbiskupije.

Caritas za studente, samohrane majke i obitelji u potrebi

Caritas je ove godine pokrenuo program stipendiranja učenika i studenta slabijeg imovinskog stanja. Za ovu školsku i akademsku godinu podijeljeno je 20 stipendija u vrijednosti od 160 000,00 kn. U tijeku je i akcija Hrvatskog Caritasa „Govori dobrim –  Akcija za 1000 radosti“ za pomoć obiteljima koje su u teškim financijskim situacijama.

„Ova godina je teška, cijene su porasle, osobito cijene najamnina, imamo jako puno samohranih majki s djecom. Svaka pomoć je dobrodošla.“ ,rekla je s. M. Faustina Kovačević te dodala da Caritas Riječke nadbiskupije redovito brine za 2 000 korisnika.
Caritasov dom „Sv. Ana“ tijekom godine primio 75 žrtava nasilja

Tijekom 2022. godine u Caritasovom domu za žrtve nasilja u obitelji  „Sv. Ana“  bilo je smješteno 75 korisnika, od kojih je 27 žena i 48 djece.  U okviru Doma djeluje i Savjetovalište u kojem su tijekom godine pružane usluge savjetovanja te održavani susreti očeva i djece koja su smještena u Domu. Dom „Sv. Ana” je jedan o prvih i najveći Dom za žrtve nasilja u Republici Hrvatskoj, podsjetila je ravnateljica Željka Frković.

Povećan broj beskućnika

U karitativan rad s beskućnicima na području Riječke nadbiskupije uključeni su Prihvatilište „Ruže sv. Franje“, Udruga „Depaul Hrvatska“ te Socijalna samoposluga „Kruh sv. Elizabete“.

Udruga „Depaul Hrvatska“ je tijekom 2022. godine pomogla više od 250 beskućnika i osoba u riziku od beskućništva te bilježe znatan porast u broju osoba koje su potražile pomoć u toj Udruzi.  U vanjskom radu, na ulicama grada pružili su 1 400 usluga. Također, tijekom godine bavili su se društvenim poduzetništvom, provode programe poput proizvodnje kockica prepečenog kruha „Kruh sv. Vinka“.

Iz Prihvatilišta „Ruže sv. Franje“ navode da uz niske temperature očekuju povećanje broja korisnika. Trenutno ondje boravi 11 korisnika. Raspolažu sa 12 mjesta za muškarce i 2 mjesta za žene. Tijekom 2022. zbrinuli su 34 korisnika. U godini na izmaku proslavili su petnaestu godišnjicu osnutka i tim povodom uveli su nove aktivnosti u svoje djelovanje.

Korisnici Prihvatilišta su tijekom godine u sklopu radne terapije izrađivali rukotvorine koje potom prodaju te se tako pomaže rad Prihvatilišta. Najavljena je prodajna akcija koja će se održati u nedjelju 18. prosinca, ispred Svetišta Gospe Trsatske korisnici će prodavati svoje proizvode.

„Spremili smo 16 vrsta domaćih kolača. Trenutno radimo ikebane koje mogu ukrasiti vaše blagdanske stolove, naši korisnici izrađuju prekrasne ukrasne predmete, pridružite nam se.“, poziva Pjer Orlić, voditelj Prihvatilišta “Ruže sv. Franje”.

Bivši korisnici Prihvatilišta uključuju se u projekt časopisa „Ulične svjetiljke“, korisnicima koji izađu iz Prihvatilišta tako se omogućuje posao. Projekt časopisa je raširen u 5 gradova, a plan je da se iduće godine, na 15. rođendan proširi i u druge gradove.
Socijalna samoposluga ostaje bez skladišnog prostora

U Socijalnoj samoposluzi „Kruh sv. Elizabete“ je tijekom 2022. godine namirnice potražilo 578 osoba. No, realna brojka potrebnih puno je veća. „Brojku možemo pomnožiti s još tri ili četiri člana, to su mnogobrojne obitelji kojima pomažemo.“, rekla je Nela Puljić, članica Povjerenstva Socijalne samoposluge „Kruh sv. Elizabete“.

Police Socijalne samoposluge trenutno su pune i to zaslugom dobročinitelja i volontera, imaju 197 volontera koji su vrijedno prikupljali potrebne namirnice. Dobre rezultate polučio je i projekt „Mladi protiv gladi“ u sklopu kojeg su mladi iz škola i fakulteta te Centra za mlade „Bl. Miroslav Bulešić“ donirali namirnice.

Kraj godine Socijalna samoposluga dočekuje u znaku promjene, upućuju molbu za pomoć pri pronalasku novog skladišnog prostora Socijalne samoposluge. Naime, Socijalna samoposluga ostaje bez skladišnog prostora na riječkoj Žabici. Skladište odjeće i obuće morat će se isprazniti jer se kreće u proces obnove Žabice.

„Dobili smo naputak iz Grada da moramo napustiti prostor, Grad nam je do sada doista izlazio ususret. Moramo barem skloniti stvari dok ne nađemo prostor za djelovanje.“, rekla je Nela Puljić.

Hospicij osniva Centar za žalovanje

U Hospiciju „Marija Krucifiksa Kozulić“  zabilježeno je 12 % više korisnika u odnosu na prethodnu godinu, tijekom 2022. godine zaprimili su 263 pacijenta. Hospicij je zdravstvena ustanova koja pruža palijativnu skrb oboljelima u terminalnoj fazi bolesti, kojima je aktivno liječenje završeno i kojima su, prema prognozama liječnika, preostala tri mjeseca života. Kapacitet Hospicija je 14 kreveta, uglavnom su popunjeni, a sluga je potpuno besplatna.

Ravnateljica Hospicija s. Leopolda Ivković je istaknula važnost volontera koji tijekom godine dolaze u Hospicij, bilo da rade direktno s korisnicima ili pomažu u izradi rukotvorina koje se potom prodaju u svrhu nabavke medicinske opreme. Hospicij u adventu ima svoj štand na riječkom Korzu gdje su ponuđene rukotvorine volontera, a sredstva će biti utrošena u nabavku kolica za njegu. Novost je da će volonteri od iduće godine moći volontirati i u kućama palijativnih pacijenata.

„Cilj nam je da Hospicij postane centar volontiranja u palijativnoj skrbi. Nadamo se da ćemo u suradnji s Volonterskim centrom Rijeka, Udrugom La Verna te Udrugom prijatelja hospicija osnovati bazu volontera koji će volontirati u obiteljima koje imaju palijativnog bolesnika.“ ,rekla je s. Leopolda Ivković, ravnateljica Hospicija.

Ravnateljica je najavila pokretanje hvalevrijednog projekta, osniva se Centar za žalovanje u kojem će se pomoć pružiti obitelj i bližnjima umirućih;

„Centar će sačinjavati stručni djelatnici: psihijatar, psihoterapeut, duhovnik i volonteri za pružanje pomoći obiteljima oboljelih, za vrijeme bolesti i nakon preminuća bližnjih.“, najavila je s. Leopolda Ivković.

Izvor: Riječka nadbiskupija