U utorak 29. studenoga navršava se punih 70 godina kako je papa Pio XII. imenovao dr. Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa u krašićkom sužanjstvu, kardinalom.
Vijest da će nadbiskup Stepinac postati kardinalom objavio je Vatikanski radio 29. studenoga 1952., na dan kada je komunistička Jugoslavija slavila jedan od svojih “najsvetijih blagdana” – Dan Republike, piše Glas Koncila.
“Ah, to ne stoji… Mene su već sto puta proglasili kardinalom i tisuću puta zločincem – ne vjerujem u to”, bila je početna Stepinčeva reakcija, svjedoče dnevnički zapisi krašićkoga župnika Josipa Vranekovića. Kardinalska čast, kako pokazuje nastavak dnevničkih zapisa Stepinčeva “Šimuna Cirenca”, nije bila razlogom za oholost, nego za još ustrajnije hodanje na putu podnošenja mučeništva za Crkvu. “Ako onaj crveni kardinalski grimiz označuje krv, e onda me veseli da podnesem mučeništvo… Mislim da Gospodin Bog neće uništiti siromašni naš narod, da će mu se smilovati, kad je Sveti Otac ovo učinio… Kako će sada naši vani opet malo podignuti glave… Ali, dobri Bože, što mogu sada! Nove dužnosti, nove odgovornosti. Ali vidim i to: borba se nastavlja”, rekao je zagrebački nadbiskup krašićkomu župniku Vranekoviću.
Ukidanje vjeronauka u školama i izbacivanje Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta iz sastava Sveučilišta u Zagrebu, zatim glasoviti “non licet!” kao nedvosmisleno stajalište biskupa o režimskim “svećeničkim udruženjima”, zahuktavanje krize oko Trsta i režimska propaganda koja je prikazivala Vatikan kao “mutitelja” i predvodnika međunarodne zavjere protiv Jugoslavije, sve do kulminacije napetosti i proglašenja zasužnjenoga zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca kardinalom, nakon čega je slijedio naprasni prekid svih diplomatskih veza Jugoslavije i Svete Stolice… Svi su ti događaji bili nagurani u 1952., godinu koja se bez sumnje može smatrati jednom od najnapetijih u polustoljetnoj povijesti jugoslavenske represije nad Katoličkom Crkvom u Hrvatskoj.
Unatoč početnim dvojbama, vijesti iz Rima da će nadbiskup Stepinac postati kardinal bile su točne. Već 30. studenoga, dakle prvoga dana po – suvremenim novinarskim žargonom rečeno – “prijelomnoj vijesti” dopisnici uglednih inozemnih novina i tiskovnih agencija intervjuirali su nadbiskupa Stepinca. U svim je istupima nedvosmisleno dao do znanja da namjerava ostati uz svoje vjersko stado. Ta opcija nimalo nije odgovarala komunističkomu režimu. Naime, za zagrebačkoga nadbiskupa postojala još jedna opcija – mogao je otići na konzistorij u Rim, znajući da postoje vrlo izgledne šanse da se više nikada ne vrati u domovinu.
Režim bi zasigurno lakše podnio kardinala Stepinca u Rimu nego kardinala Stepinca u Krašiću. No Stepinac se nije dao zastrašiti ili namamiti, nego je “igrao” na istu onu kartu koju je jasno pokazao pri dolasku u Krašić, za došašća 1951. godine. “Ja iz ove zemlje ne idem… Oni me neće prisiliti da odem, jedino, dakako, ako me silom strpaju u avion i prebace preko granice”, citira hrvatskoga blaženika u njegovoj glasovitoj biografiji o. Aleksa Benigar.
Papa Pio XII. na tajnom je konzistoriju u Rimu 12. siječnja 1953. kreirao 24 nova kardinala, među kojima je bio i zasužnjeni zagrebački nadbiskup, a kako donosi o. Benigar, Sveti je Otac u toj prigodi izravno svratio pozornost na Stepinca. “Mislimo sa žalošću na našega časnoga brata, zagrebačkog nadbiskupa, komu zbog okolnosti u kojima se nalazi nije bilo dano da dođe u Rim k zajedničkom ocu i da se slobodno vrati. Iako je odsutan, mi ga očinskom ljubavlju grlimo i živo želimo da bi cio svijet znao da smo ga počastili dostojanstvom rimskog grimiza, ali ni iz jednog drugog razloga nego samo da nagradimo njegove izvanredne zasluge, kao i da posvjedočimo njegovu narodu našu dobrohotnost, da na osobit način pohvalimo i utješimo naše drage sinove i kćeri koji u tim teškim vremenima ispovijedaju odlučno svoju katoličku vjeru”, rekao je Pio XII.
U povodu obljetnice u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Krašiću bit će predstavljena knjiga “Duhovni lik svetog blaženika Alojzija Stepinca – neustrašivog branitelja istine” župnika Župe bl. Alojzija Stepinca u Budaševu u Sisačkoj biskupiji Krešimira Bulića. Knjiga će se moći besplatno nabaviti nakon promocije.
Tekst: HKM
Izvor: Zagrebačka nadbiskupija
