dfb 0732

Ovogodišnja proslava svetkovine Sv. Klementa mučenika, zaštitnika grada Makarske i nekadašnje Makarske biskupije koja se u gradu pod Biokovom obilježava po 297. put, tradicionalno je započela trodnevnicom u katedrali Sv. Marka evanđeliste.

Prvog dana trodnevnice, u petak, 19. studenog, večernju svetu misu predvodio je don Mislav Šaškor, župnik Kraljice mira u Makarskoj, a misno slavlje uzveličao je mješoviti župni zbor Kraljice mira iza čega su se na središnjeg gradskom trgu palile svijeće te se molilo odrješenje za žrtve Vukovara i Škabrnje. Drugog dana trodnevnice, u subotu, 19. studenog, euharistijsko slavlje predvodio je don Boris Vidović, profesor na KBF-u u Splitu, iza čega je prof. Maja Jakšić iz Bračnog i obiteljskog savjetovališta Splitsko-makarske nadbiskupije održala kraće predavanje o obitelji. U nedjelju, 20. studenog, na uočnicu svetkovine, večernju svetu misu predvodio je don Mato Brecić, duhovnik bogoslova u Splitu. Prema tri stoljeća dugoj tradiciji otvorena je raka sa svečevim moćima, a ključeve groba katedralnom župniku predali su članovi Župnog pastoralnog vijeća te makarski gradonačelnik Zoran Paunović . Zazivi svecu zaštitniku i himna u njegovu čast koji su pratili ceremoniju izlaganja svečevih moći još jednom su podsjetili na povijesni trenutak dolaska relikvija u grad pod Biokovom te višestoljetne zavjete nepoznatom rimskom mučeniku kojeg su Makarani davne 1725. izabrali za svog sveca zaštitnika.

Najsvečanije je bilo u ponedjeljak, 21. studenog, na sam dan svetkovine, kada je svečani pontifikal i panegirik predvodio mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj. Koncelebraciji je prethodila procesija sa svečevim moćima po Kačićevu trgu u kojoj je, uz oca biskupa i osam svećenika Makarskog dekanata, sudjelovao i veliki broj vjernika. Čestitajući Makaranima svetkovinu njihova zaštitnika, biskup je sve okupljene pozvao na zajedničku molitvu i nasljedovanju brojnih kršćanskih mučenika. Bogdan je stoga svoju propovijed i započeo osvrtom na drevnu kršćansku tradiciju čašćenja mučenika koji su poput Klementa dali svoj život za Krista i vjeru. Među tisućama kršćanskih mučenika čija su tijela pokopana u rimskim katakombama svoje mjesto našao je i sv. Klement. Iako je biografija ovog mučenika nepoznata, siguran sam da je Klement, kao i mnogi drugi „anonimni“ sveci dobro znao svoje „pravo ime“. Njegova herojska smrt svjedoči nam da je s ponosom nosio ime kršćanina i bio spreman dati svoj život za Krista, kazao je biskup Bogdan, pozivajući vjernike na dublje promišljanje o potrebi svjedočenja naše vjere u aktualnom vremenu.

dfb 0698

Nazvavši mučenike „pšeničnim zrnom koje pavši na zemlju umire i daje plod“ biskup je žrtvu sv. Klementa i ostalih ranokršćanskih svetaca preimenovao u pobjedu spasonosne ljubavi i sebedarja kroz potvrdan odgovor čovjeka na Božji poziv i žrtvu. Iako diljem svijeta milijuni kršćana i dalje trpe nepravde, mržnju i progone zbog svoje predanosti Kristu, prava opasnost za vjernike u slobodnom svijetu zapravo je njihovo distanciranje od zauzetog vjerničkog angažmana i autentično življenje vjere. Prihvaćajući relativnost istine današnji kršćani u pluralnom društvu kao da se ustručavaju otvoreno promicati kršćanske vrednote. Jedini način da se odupremo ovoj pojavnosti jest istinsko nasljedovanje Krista koji nam otvara novu dimenziju sebedarja te naš ograničeni zemaljski pogled diže i usmjerava prema nebeskom horizontu prave stvarnosti, naglasio je biskup Bogdan pozivajući okupljene vjernike na još zauzetije nasljedovanje svetaca koji nas kao poveznica između neba i zemlje neprestano pozivaju na život dostojan čovjeka. Na poticajnim riječima i čestitki povodom proslave sv. Klementa mučenika nadbiskupu je u ime svih vjernika zahvalio don Pavao Banić, katedralni župnik i dekan Makatskog dekanata, a tom prilikom nadbiskupu je uručen i simboličan poklon. Svečana koncelebracija u makarskoj prvostolnici povodom blagdana sv. Klementa mučenika i ove je godine tradicionalno završila izlaganjem svečevih moći, te pjevanjem himne u čast nebeskog zaštitnika grada pod Biokovom.

 

Foto: Damir Brzica

Izvor: Splitsko-makarska nadbiskupija

Radio Marija

10:15 Glazba
10:30 Stranac bijah i primiste me! - tema: Globalni migracijski trendovi - razumijevanje uzroka raseljavanja; gosti: Božo Kovačević i Ana Marčinko; ur. i vod.: s. Meri Muše, pravna savjetnica Isusovačke službe za izbjeglice
11:15 Glazba
11:35 Vijesti iz Varaždinske biskupije

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2029
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.