Nalazeći se na početku još jedne nove liturgijske godine, ali i godine u kojoj ćemo obilježiti 60. obljetnicu od objavljivanja prvog dokumenta Drugoga vatikanskoga koncila, Konstitucije o svetoj liturgiji Sacrosanctum Concilium, dobro se još jednom prisjetiti učenja Koncila o liturgijskoj godini:

„Dobrohotna Majka Crkva smatra svojom zadaćom da u određene dane tijekom godine svetim spominjanjem slavi spasonosno djelo svojega božanskog Zaručnika. Svakoga tjedna, u dan što ga je nazvala Gospodnjim, ona slavi spomen Gospodinova uskrsnuća; skupa s njegovom blaženom mukom ona ga svetkuje također jednom u godini najvećom svetkovinom Vazma.

U godišnjem ciklusu Crkva razvija svekoliko Kristovo otajstvo, od utjelovljenja i rođenja sve do uzašašća, do dana Pedesetnice i do očekivanja blažene nade i dolaska Gospodinova. Slaveći uvijek iznova otajstva otkupljenja, ona otvara vjernicima bogatstva krjeposti i zasluga svojega Gospodina, tako da na neki način postaju prisutnima u svako vrijeme te vjernici s njima dođu u dodir i napune se milošću spasenja” (Sacrosanctum Concilium, 102)“.

U novoj liturgijskoj godini, osim što se spominjemo ove vrijedne obljetnice prvoga koncilskog dokumenta, spomenut ćemo se i 25. obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca u Hrvatskom nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici.

Stoga i u ovo vrijeme došašća, uz navještaj Božje riječi, za vrijeme blagoslova adventskog vijenca ili panja te uz paljenja svijeća na njemu, o ovim Gospodnjim otajstvima razmišljat ćemo i uz riječi blaženoga Alojzija, u čijoj osobi nam se pruža kompas da bi se znali orijentirati (usp. homilija sv. Ivana Pavla II., pape, Marija Bistrica, 3. listopada 1998) kako bi uvijek zajedno s njim mogli spremno ispovijedati: „Isus Krist je Bog! Za njega smo spremni umirati svaki dan i svaki čas!“

 
Blagoslov adventskoga vijenca/panja i paljenje prve svijeće na njemu slavi se u subotu uvečer (u vrijeme molitve Prve večernje) prije prve nedjelje došašća ili na prvu nedjelju došašća, a može se uklopiti u kontekst euharistijskoga slavlja ili časoslovnu molitvu večernje. Blagoslov se može slaviti i u obiteljskome ozračju, pri čemu predvoditelj blagoslova može biti glava obitelji ili neki drugi njezin član.

Četiri svijeće na adventskome vijencu dobile su i svoja imena, a mogu biti i različitih boja. Prvu se obično naziva Svijećom proroka i Svijećom nade (zelene boje); drugu Svijećom Betlehema i Svijećom spasenja (ljubičaste boje), treću svijeću Svijećom pastira i Svijećom radosti (ružičaste boje) te četvrtu Svijećom anđela i Svijećom pouzdanja (crvene boje).

Obred blagoslova adventskog vijenca i obred paljenja prve adventske svijeće možete preuzeti na poveznici:
 
OBRED BLAGOSLOVA ADVENTSKOGA VIJENCA/PANJA I OBRED PALJENJA SVIJEĆA NA NJEMU TIJEKOM PRVOGA TJEDNA DOŠAŠĆA

 
Pripremio: vlč. Tomislav Hačko

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija