IMG 20221103 170820 scaled

U povodu 125. obljetnice od smrti sluge Božjega brata Ivana Bonifacija Pavletića oko 140 vjernika Sisačke biskupije predvođeni biskupom Vladom Košićem hodočaste od 2. do 6. studenoga u Rim gdje mu je grob.

Prvoga dana hodočasnici su posjeti i Assisi gdje su obišli crkvu i grob sv. Klare te crkvu i grob sv. Franje Asiškoga u kojoj su i slavili svetu, a koju je predvodio generalni vikar biskupije mons. Ivica Mađer. Naposljetku, hodočasnici su posjetili i crkvu Gospe od anđela (Porcijunkula).

U četvrtak, 3. studenog, u jutarnjim satima obišli su Svete stube u Rimu, a zatim su se i uputili u Vatikan u kojem su posjetili Trg i Baziliku sv. Petra.

Svetu misu tog dana u krstionici, kapeli sv. Venancija u bazilici sv. Ivana Lateranskoga predvodio je biskup Košić, a koncelebriralo je više svećenika koji su zajedno sa svojim vjernicima na ovom hodočašću. Na slavlju su im se pridružila i dvojica svećenika Sisačke biskupije na studiju u Rimu Hrvoje Zovko i Marin Mlađenović.

U homiliji uz osvrt na pročitanu Božju Riječ biskup je podsjetio i kako je Rim mjesto koji svjedoči početku naše vjere, pokrštenju Hrvata. „Naime, u 7. stoljeću, točnije 641. benediktinski opat Martin, kojega je poslao papa Ivan IV., došao je u našu Dalmaciju i Istru i uspostavio prve kontakte s našim hrvatskim narodom koji je tek stigao u novu domovinu. Papa se bojao da će taj novi nekršćanski narod uništiti kršćanske svetinje pa je želio da njegov izaslanik donese na sigurno, u Rim, moći svetih solinskih i istarskih mučenika, među kojima se ističu sv. Dujam i sv. Venancije, salonitanski biskupi i mučenici te sv. Maurus, istarski biskup i mučenik“.

Biskup je istaknuo i kako se u ovoj kapeli svetog Venancija, na mozaiku u apsidi, nalazi „krsni list“ hrvatskog naroda. „Naime, papa Ivan IV. dao je ovdje oslikati svece mučenike s naših prostora Jadrana koje su zatekli Hrvati kada su u 7. stoljeću došli u svoju današnju domovinu. To su bili prvi dodiri Hrvata sa Svetom Stolicom otkada je započelo pokrštenje našeg naroda. Tu je godinu 641. svečano želio obilježiti i naš bl. Alojzije Stepinac kad se spremao na proslavu 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, no došao je Drugi svjetski rat te se 1941. to nije moglo održati. Kard. Franjo Kuharić zato je tu godišnjicu proslavio obilježavanjem 1976. Solina, 1979. Nina i 1984. nacionalnim euharistijskim kongresom u Mariji Bistrici. Budući da je ovo baptisterij tj. krstionica, a za nas Hrvate tako značajno nas povezuje s kršćanstvom i Svetom Stolicom i našim pokrštenjem, to je veća vrijednost i značenje ovog mjesta i razlog naše zahvalnosti“, rekao je biskup te pozvao okupljene da se sjete svog krštenja, početka svoje vjere i zahvale na tome Bogu, svećeniku krstitelju, roditeljima i kumovima. „Unesimo u ovu zahvalu i svih naših 13 stoljeća kršćanstva, sva krštenja djece i odraslih; zamolimo Gospodina i naše svete zaštitnike da bude djece u našem narodu, da bude krštenja, da se često slave krštenja ne samo prvog i drugog djeteta nego i petog, šestog i brojnijeg djeteta u našim obiteljima“.

Nakon obilaska Vatikana u popodnevnim satima uslijedila je molitva svetom Kvirinu za potrebe Sisačke biskupije koju su biskup Vlado Košić i hodočasnici zajedno molili u bazilici Santa Maria in Trastevere na grobu zaštitnika biskupije, svetog Kvirina.

Nakon Službe Riječi obrativši se okupljenima biskup je poručio kako je ovo posebno sveto mjesto za Sisačku biskupiju, a podsjetio je i na mučeništvo sv. Kvirna. „Znamo da je naš sveti biskup sisački za vrijeme progonstva cara Dioklecijana, i podcara Galerija, bio uhvaćen te suđen u Sisku a potom odveden u Sabariju, na drugostupanjsko sudište, što je u današnjem Szombathelyju u Mađarskoj, gdje je osuđen na smrt i bačen s mlinskim kamenom oko vrata u rijeku. Bilo je to na početku tog stoljeća jer su Dioklecijanovi progoni bjesnjeli od 303.-309. godine. Za vrijeme provale Huna iz Azije u Europu, u 4. i 5. st., kršćani su preko Zadra i Ancone (a vjerojatno i Krka), prenijeli njegove relikvije u Rim, u katakombe uz crkvu sv. Sebastijana. U najpoznatijim Kalistovim katakombama je grob sv. Cecilije uz koji je freska s prikazom sv. Kvirina. Godine 1140. prenesene su u crkvu Majke Božje preko Tibera, gdje su i danas. Odavde je preč. Ivan Hren donio u Sisak dio moći sv. Kvirina, koje su ugrađene u oltar, što smo ove godine slavili spominjući 20 godina posvete bazilike sv. Kvirina.

Dakako da nam je naš sveti zaštitnik drag, on je prvi svjedok vjere u Sisku koji je za vjeru u Krista dao svoj život“, rekao je na kraju biskup pozvavši na molitvu ovom svecu zaštitniku. „Neka nas zagovara sveti Kvirin, neka nas hrabri u teškoćama i daje nam snagu u kušnjama. Neka čuva svoju Biskupiju, i kad su biju poplave, potresi, pandemije… ali neka sveta vjera u Krista ostane čitav i živa, dapače raste i sve više postaje dio života naših ljudi, koji su razdirani raznim zamkama, krivovjerjima, ideologijama“.

Izvor: Sisačka biskupija

WhatsApp Image 2022 11 03 at 17.57.05

 

WhatsApp Image 2022 11 03 at 17.57.09

 

WhatsApp Image 2022 11 03 at 17.57.10 1

 

WhatsApp Image 2022 11 03 at 17.57.11 1

WhatsApp Image 2022 11 03 at 17.57.12 1

 

WhatsApp Image 2022 11 03 at 17.57.12

 

WhatsApp Image 2022 11 03 at 17.58.26

 

WhatsApp Image 2022 11 03 at 17.58.27

Radio Marija

03:30 Kap dobrote - ur. i vod.: Snježana Bedeniković
04:15 Glazba
04:30 Slovnica - gošća-urednica: Marina Čubrić, prof.; vod.: Petra Ćurlin
05:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Litanije Imena Marijina

Litanije Imena Marijina Gospodine, smiluj seKriste, smiluj seGospodine, smiluj se Kriste, čuj nasKrist, usliši nas Sine Marijin, čuj nasSine...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 2043
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.