MG 3050 1

Sisački biskup Vlado Košić predvodio je u subotu, 22. listopada na blagdan sv. pape Ivana Pavla II. svečano misno slavlje u istoimenoj petrinjskoj župi te tom prigodom blagoslovio gradilište i kamen temeljac buduće župne crkve koji je za posjeta Zagrebu 2011. godine blagoslovio i papa Benedikt XVI.

MG 2845

U koncelebraciji bio je biskupski vikar mons. Marko Cvitkušić i petnaestak svećenika, a na početku sve okupljene pozdravio je župnik fra Mate Bašić istaknuvši veliku radost svih župljana koji su dugo čekali ovaj dan.

MG 2851

Slavlju je uz brojne okupljene vjernike ove župe nazočio i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, zamjenik župana sisačko-moslavačkog Mihael Jurić, gradonačelnica Grada Petrinje Magdalena Komes, predstavnici vojske, policije i vatrogasaca, braniteljskih udruga i kulturno umjetničkih društava.

MG 2888

Misno slavlje pjesmom je animirao Mješoviti pjevački zbor studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, a uveličali su ga i franjevački bogoslovi.

U homiliji biskup je podsjetio kako je ova župa osnovana prije 10 godina i vjernici su se okupljali u neprikladnim uvjetima, a kako je bilo moguće. „Od danas gradi se nova crkva i uz to župna kuća i pastoralni centar, gdje će se odvijati život župe u budućnosti. Zazivamo i molimo svi Božji blagoslov i zagovor našeg dragog svetog pape Ivana Pavla II., na ovo djelo i na njegovu budućnost“, rekao je biskup istaknuvši kako se crkva Preobraženja Gospodnjeg u Petrinji gradila u skladu s mogućnostima čitavih 8 godina, pa je tako pred vjernicima ove župe vjerojatno dug put i za gradnju ove crkve.

MG 2910

U nastavku biskup se osvrnuo na papu Ivana Pavla II. poručivši kako je nemoguće iznijeti sve što je činio i čime nas je zadužio taj sveti Papa čije ime nosi ova župa i crkva koja će se tu izgraditi. „On je doista bio papa koji je zaslužio naziv Veliki jer je neizmjerno puno učinio za Crkvu, a time i za cijeli svijet. Bez sumnje zbog njegova je utjecaja pao komunizam i srušio se berlinski zid 1989. I naša Domovina zahvaljuje mu na potpori, i to upravo kad nam je bilo najpotrebnije, kad se stvarala samostana država Hrvatska, kad nas je agresorski rat kanio slomiti, kad smo se borili za opstanak. On je stao uz naš narod, nije bio neutralan niti dalek. Sveta Stolica nas je kao neovisnu državu priznala dva dana prije zajedničkog priznanja zemalja tadašnje Europske zajednice, 13. siječnja 1992. Pokazao nam je svoju blizinu i tako što je u samom ratu 1994. došao u našu zemlju i rekao da Hrvati imaju pravo na svoju slobodu. No, možda najveće djelo za naš narod učinio je 3. listopada 1998. kada je na Mariji Bistrici proglasio blaženim našeg pastira kardinala Alojzija Stepinca. Zato često volim svetog papu Ivana Pavla zvati i Ivanom Pavlom Hrabrim. On nas je poznavao i volio. U Zadru 2003. dirljivo je sažeo svoju privrženost, rekavši nam: Hvala tebi, ljubljeni puče hrvatski!… Zemljo Hrvatska, Bog te blagoslovio! Stoga nije čudno da smo ga na kraju posljednjeg njegova posjeta Hrvatskoj ispratili poklicima: Ivane Pavle, mi te volimo!“

MG 2932

Biskup je ustvrdio i kako će crkva koju gradimo u čast Božju, a posvetit ćemo ju u spomen na svetog Papu Ivana Pavla II. biti spomenik naše ljubavi i zahvalnosti. „Ljubavi prema Kristu i zahvalnosti što nam je po svojem svetom učeniku papi Ivanu Pavlu II. pomogao kad nam je bilo najteže, što je bio uz nas kad su nas svi ostavili, što je znao razlikovati pravdu i nepravdu, istinu i laž, te i nas zove na ljubav prema Kristu i zahvalnost za svaki primljeni dar. A ima li išta što nismo primili? I naši životi i svi dobri ljudi koje smo upoznali i sve naše namisli i dobro koje nam se daje, nije li sve iz ruke Božje?“.

MG 2950

Osvrnuo se i na pitanja kako će se graditi ova crkva te poručio da će to biti ljubavlju i samo ljubavlju. „Naš je župnik fra Mate već pun žara započeo okupljati oko ovog pothvata svoje župljane, ali i sve ljude dobre volje, kako u Petrinji, tako i u Domovini i inozemstvu. Jedno ste dakle, vi, župljani ove župe na koje i ja upućujem molbu da pomognete, jer ovo će biti vaš duhovni dom. Drugo su sredstva Sisačke biskupije, koja ona prima iz svih naših župa, a treće Biskupija će u ovu gradnju ulagati i sredstva koja dobije od HBK, što nam pripadaju iz državnog proračuna prema ugovorima Svete Stolice i RH. Tako treba odmah jasno reći da donacije koje smo primili i primamo radi sanacije i gradnje porušenih crkvenih objekata neće se trošiti na ovu gradnju. Jer treba poštivati nakane darivatelja. Uskoro će se početi obnavljati crkva sv. Bartola u Hrastovici i tamo ćemo ulagati sredstva iz donacija, konkretno dobivena od Splitsko-makarske nadbiskupije. Neka Gospodin blagoslovi ovaj naš posao, neka bude na početku, tijekom čitave gradnje i na kraju ove važne i potrebne gradnje.

MG 2950

Neka nas ovaj posao ujedini da, kao što hram Božji raste podizan na čvrstom temelju i građen od mnogih kamenja koja se u njega ugrađuju, tako i mi hram smo Božji i trebamo jedni druge da bismo zajedno rasli prema svojoj punini u Duhu Svetome. Neka bude ljubav prema Kristu i njegovom slugi papi Ivanu Pavlu II. izraz naše trajne zahvalnosti za sve dobro koje nam čini i koje dobivamo iz njegove ruke“, zaključio je biskup nakon čega su on i župnik fra Mate potpisali povelju koja će biti ugrađena u temelje, a zatim je biskup i blagoslovio kamen temeljac i buduće gradilište.

MG 3035

Nakon mise održan je blagoslov s moćima sv. Ivana Pavla II., a proslava je zaključena zajedničkim objedom svih okupljenih.

Uoči tog važnog događaja za grad Petrinju, Sisačku biskupiju i ovu župu održana je devetnica od 13. do 21. listopada te trodnevnica od 19. do 21. listopada. Prvi dan trodnevnice predvodio je fra Ivan Matić, voditelj Kuće susreta Tabor u Samoboru, drugi dan predvodio je fra Dragan Grizelj, bivši župnik, a sada gvardijan franjevačkog samostana u Varaždinu, a treći dan fra Marko Ćosić, župni vikar u Karlovcu, a mladomisnik ove petrinjske župe.

MG 3102

Izvor: Sisačka biskupija

Radio Marija

03:30 Čitamo knjigu - Stjepan Harjač: Duhovna rosa
04:00 Glazba
04:30 Kap dobrote - tema: Bogatstvo zajedništva; gosti: p. Anto Mišić, Kristina Konicija, socijalna radnica i Antonija Levak, volonterka; ur. i vod.: Snježana Bedeniković
05:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 2091
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.