Euharistijsko slavlje sa zazivom Duha Svetoga za umjetnike pod geslom „Sursum corda“, koje se održava druge godine zaredom u crkvi sv. Blaža, predvodio je u nedjelju 9. listopada 2022. godine mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački.

Uoči misnoga slavlja, kazališni, televizijski i filmski glumac Joško Ševo uputio je pozdrav uime okupljenih umjetnika istaknuvši veliku radost i zadovoljstvo što je prošlogodišnja inicijativa skupine kulturnih djelatnika za zajedničkim okupljanjem na molitvu urodila plodom. „Ovaj susret u crkvi sv. Blaža na početku nove sezone umjetničkog stvaralaštva izraz je naše vjerničke svijesti da smo pozvani moliti Svevišnjega da uvijek iznova izlije na nas svoje darove, kako bismo po svojim talentima i marljivim radom mogli služiti svima onima koji vole kulturu i razumiju da je bez nje naš život suh i robotiziran“, rekao je Ševo.

U svom govoru Joško Ševo pozdravio je i ministricu kulture u Vladi Republike Hrvatske dr. sc. Ninu Obuljen Koržinek, te Ivu Hraste Sočo, intendanticu Hrvatskog narodnom kazališta u Zagrebu.

 Sursum corda 2022 7

U uvodu u misno slavlje Zaziva Duha Svetoga biskup Šaško istaknuo je da je svakomu vjerniku i vjernici darovan Duh po kojemu čovjek postaje Božje remek-djelo i umjetnik kršćanskoga življenja. „Ipak, Gospodin umjetnicima povjerava posebne darove svoga Duha i ujedno ih poziva u dragocjeno poslanje suradnje s njime u djelu preobrazbe svijeta; u jačanju vjere i nade; u liječenju bolesti sebičnosti, u otvaranju pogleda za svjetlo neba“, rekao je mons. Šaško na početku misnog slavlja.

 Sursum corda 2022 10

U svojoj nadahnutoj homiliji biskup Šaško rekao je da se umjetnost obično promatra kao plod stečenih vještina i ljudskih nastojanja, kao neku vrstu zasluge. Dok istinu o umjetnosti zapravo čovjek lakše susreće ako ju gleda kao darovani trag vječnosti kojim svijet biva preobražen. „Dar, a ne zasluga; čežnja i objava, a ne proizvod“, rekao je mons. Ivan Šaško.

Uzevši primjer glazbe biskup Šaško istaknuo je tri elementa glazbenog stvaralaštva koji su općenito prisutni u svakom kulturnom izričaju – to su poniznost, krhkost i susret. „Skladatelj ne poznaje sve mogućnosti otajstva. Svaki glazbenik pred istinski velikim djelom osjeća svoje siromaštvo, ranjivost i pitanja“, rekao je Biskup.

 Sursum corda 2022 32

Govoreći o krhkosti umjetničkog stvaralaštva mons. Šaško na poseban način progovorio je o (ne)uspjehu istaknuvši da u svakoj izvedbi živi osjećaj neuspjeha. „Danas kao da nema prostora za pogrješke. Na koncertima, na snimkama kao da nisu dopušteni pogrješni tonovi. Čini mi se da kršćanstvo i tu ima proročko poslanje: odgajati za spremnost na pogrješku. Umjetnost je lijepa i po svojim pogrješakama, nesavršenostima. Umjetnost uči pogrješivosti, stavu velikodušnosti poput Isusa koji govori o sijaču koji rasipa zrnje posvuda, sije obilato. Umjetnost u sebi ima okus prihvaćanja neočekivanoga. Ako umjetničko djelo, izvedba ne sadrže poteze nepreciznosti, odražava hladnoću i odbojnost. Zadnje što bi trebalo biti 'umjetno' je umjetnost“, naglasio je mons. Šaško.

U drugom dijelu svoje homilije mons. Šaško govorio je o odnosu ljepote i suvremene umjetnosti, kao i značenja provokativne umjetničke dimenzije te često korištene sintagme „propitkivanja stvarnosti“ kao umjetničkog zadatka.

 Sursum corda 2022 34

Zaključujući svoju homiliju na tragu evanđeoske zgode izlječenja desetorice gubavaca koja započinje molitvenim vapajem: Isuse, smiluj nam se!, mons. Šaško poručio je umjetnicima da u tom susretu Isusa i vapijućih gubavaca pronađu nadahnuće za sebe: „svoju čežnju i svoju stvaralačku muku pretočite najprije u molitvu. Molitvom se otvaramo otajstvu, početku kojim Bog svojim Duhom po našoj vjeri čini velika djela“, zaključio je biskup Ivan.

 Sursum corda 2022 35

Na kraju euharistijskog slavlja župnik preč. Puškarić zahvalio je biskupu Ivanu na dragocjenim riječima upućenim umjetnicima istaknuvši da je sadržaj izrečene homilije vrijedan razmatranja kao uporišna točka za apostolat umjetnika, te izvor nadahnuća za kulturne djelatnike. Župnik je nadalje zahvalio svima koji su se odazvali u organizaciju drugoga po redu zaziva Duha Svetoga za umjetnike „Sursum corda“, naročito glumcima koji su se aktivno uključili u Službu riječi i Hrvatskom vokalnom ansamblu sv. Blaž, pod ravnanjem m. Matije Fortune, koji je otpjevao „Missa sanctae Catharinae“ Loranda Kilbertusa, SJ. Orgulje je svirao Ivan Šćepanović.

Sursum corda 2022 38

Župa sv. Blaža, Zagreb
Foto: Siniša Kolar

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

00:30 Katolički kulturni i društveni profili - gost-urednik: dr. sc. Vladimir Lončarević; vod.: Ivka Malkoč Bastašić
01:15 Glazba
02:15 Krunica - Otajstva svjetla
02:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Litanije Imena Marijina

Litanije Imena Marijina Gospodine, smiluj seKriste, smiluj seGospodine, smiluj se Kriste, čuj nasKrist, usliši nas Sine Marijin, čuj nasSine...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.