Dragica i Mate Rajic

Supružnici Dragica i Mate Rajič iz Gašinaca 9. rujna ove godine obilježili su punih 70 godina bračnoga zajedništva. U krugu najbližih: sina i kćeri, četvero unučadi i devetero praunučadi, Rajiči su u obiteljskom domu u Gašincima proslavili ovu veliku obljetnicu u nedjelju, 25. rujna, nakon misnog slavlja kojemu je nazočio samo Mato, a tijekom kojega mu je domaći župnik Šimo Domazet uručio čestitku nadbiskupa đakovačko-osječkog Đure Hranića. Zbog krhkog zdravlja, Dragica nije mogla nazočiti misnom slavlju.

Oboje su rođeni u Rakitnu, selu Općine Posušje u Hercegovini, Mato 1932. a Dragica 1931. godine. Mate kazuje: „Išli smo u istu crkvu, istu školu. Misa je uvijek bila u 11 sati, a to bi se ljeti, kad zazvoni prvo zvono, čobani i marva sjatili sa svih strana. Znalo je biti da neki s daljnjih brda ne bi ni stigli na misu.“

Vjenčali se u Rakitnu, 9. rujna 1952., a vjenčao ih je svećenik Blago Brkić. Mate mu se, kako kaže, sjeća imena jer se sjeća pjesmice koju su momci u Rakitnu pjevali svećeniku Brkiću koji je volio igrati šah, posebno s trgovcem Šegom: „Velečasni Brkić Blago, šaha njemu igrat drago. Brzan dobro igra dok ga Šego ne matira.“ U travnju 1959., nakon što su u Rakitnu prodali sve što su imali, Rajiči dolaze u Slavoniju. Bavili su se poljoprivredom, obrađivali i po 10 jutara zemlje, vinograde. Bila je tu i krava, dva konja. Osim svoje zemlje, obrađivali su i zemlju drugih Hercegovaca koji su se također doselili u isto selo, ali su otišli raditi u inozemstvo. U studenome 1968. i Mate odlazi u Njemačku i ondje ostaje do 1987., dok je Dragica ostala kod kuće sa sinom Jozom i kćeri Marijom, brinući o njihovu odgoju, školovanju te o velikom dvorištu, vrtu i zemlji.

Dragica kaže kako se uvijek uzdala u Božju pomoć i kako ju je molitva držala kroz sve probleme s kojima se u životu suočavala, od mladih godina pa do danas. I danas se s bolom prisjeća kako joj je majka, koja je rodila 11-ero djece, umrla u 47. godini, kada je Dragica bila mlada supruga i patila zbog činjenice da i nakon pet godina braka nema djece. I danas je uvjerena da je rođenje njezine djece Božje čudo i uslišanje njezinih molitava.

Djeca su u blizini, brinu o njima, a Mate i Dragica zadovoljni su svime. „Živjeli smo dobro, znali smo se posvađati, ali ne bi prošlo pola sata – sat, a mi bi se pomirili. Bilo mi je teško, bili smo siromašni, ali nikada nam nije palo na pamet da bi se rastali, niti pomislili nismo na to. Žao nam je što se danas toliko mladih rastaje. Treba imati dosta strpljenja, a nitko ga nema“, kaže Dragica.

Rado se sjete proslave 60. godišnjice braka, kada su im djeca i unučad organizirali veliku proslavu. Dvorište je bilo puno naroda, bilo je veselo. Pa i sutradan se slavilo s prijateljima i susjedima. Tada nisu niti zamišljali da će dočekati još jedan jubilej – i to 70. godišnjicu bračnoga zajedništva.

Staračke dane provode i dalje aktivno. „Veliko je dvorište i radimo svašta, pomalo. Gledamo televiziju, obavezno pratim misu. Ja ne mogu na misu u našu crkvu, slaba sam na nogama, ali zato gledam barem na televiziji i to mi puno znači. Molimo se Bogu, za našu djecu, za sve putnike, svetom Anti, Majci Božjoj od prve pomoći za zdravlje nas i naše djece, da još malo budemo s njima i da se oni malo više mole“, kaže Dragica, otkrivajući kako je kao mlada supruga od zadnjih novaca kupila sliku Svete Obitelji. „Ni za kruh tada nismo imali i Mati nije baš bilo pravo što sam kupila tu sliku, ali baš sam je htjela imati. Imali smo praznu kuću i barem sam u nju mogla staviti tu sliku, koja mi i danas baš puno znači“, kaže Dragica, koja i danas svakodnevno, od ranog jutra puno moli. Ovako kazuje: „Molim za sve i za puno nakana. Subotom izmolim Majci Božjoj, sutrašnjim svetim misama koje će se govoriti kod svetih oltara, da i mi budemo dionici tih svetih misa. Slušam svećenike kako govore. Ma, uvijek sam ja dobro molila, ali kad njih slušam, vidim da se može još bolje moliti i još ovako stara naučim nešto novo. I na kraju uvijek sklopim ruke, ‘nako zdrava bila, pa kažem: Isuse moj, daj mi još samo malo snage.“

Tekst i foto: Anica Banović; Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

23:45 Glazba
00:00 Lijepa naša domovino - hrvatska himna; Posvetna molitva sv. Josipu
00:03 Glazba
00:30 Škrinjica-čuvarica - tema: Narodne nošnje Općine Lukač i manifestacija Lužđana; gošće: Natalija Bajer, Dorotea Milaković i Jelena Ivoš, te članice i članovi Udruge žena Gušćarice iz Grabrovnice; ur. i vod.: Božidar Biondić

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.