Metropolitanska knjižnica, kao i Riznica Zagrebačke katedrale te Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, posjeduju brojne zanimljive rukopise, inkunabule, kao i rijetke knjige koje toliko toga mogu posvjedočiti ne samo o povijesti Zagrebačke nadbiskupije već o povijesti hrvatskog, ali i susjednih naroda. Bez pretjerivanja može se zaključiti da se povijest Hrvatske, kao i povijest Ugarsko-hrvatskog kraljevstva i Habsburške monarhije, ne može pisati bez izvora iz zbirki navedenih kulturnih institucija. Nerijetko poznati muzeji ili galerije mole za posudbu umjetnina iz Riznice Zagrebačke katedrale, Dijecezanskog muzeja ili iz koje druge zbirke u vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije, a Nadbiskupijski i Kaptolski arhiv u Zagrebu nepresušni su izvor za proučavanje nadbiskupijske i nacionalne povijesti.
Nedavno završena izložba iz Galerije Klovićevih dvora "Ars et Virtus, Hrvatska-Mađarska, 800 godina zajedničke kulturna baštine", koja je kasnije prenesena u Mađarski nacionalni muzej u Budimpešti, dokazala je kolika je povezanost između ova dva naroda. Kao argumentacija za tu povijesnu istinu predstavljene su brojne umjetnine iz Riznice Zagrebačke katedrale, Dijecezanskoga muzeja Zagrebačke nadbiskupije i Metropolitanske knjižnice u Zagrebu.
Jedna od značajnijih izložbi u kojoj su prikazane knjige Metropolitanske knjižnice upravo je završena izložba "Kraljevi i sveci - Doba Árpáda", u Székesfehérváru u Mađarskoj. Izložba je na neki način nastavak Memorijalne godine sv. Stjepana 2013. Od tada cijeli niz stručnjaka pokušava čim detaljnije predstaviti rana stoljeća vladavine dinastije Arpad. Posuđeni rukopisi mali su dio građe Metropolitanske knjižnice, popularno prozvane Metropolitane.
Radi se o četiri vrijedna rukopisa iz 11. i 12. stoljeća. Prvi je Benedictonale pisan uglavnom karolinom i nešto goticom na pregameni koncem 11. stoljeća, drugi je Agenda Potificalis, pisan koncem 11. stoljeća pisana karolinom i nedavno restaurirana. Treći posuđeni rukopis je Evangelarium, iz 11. stoljeća, pisan karolinom, a četvrti je Regalis Dispositio, Stephanus, pisan karolinom.
Navedeni rukopisi svjedoci su kulturnoga dometa Ugarsko-hrvatskog kraljevstva tijekom vladavine dinastije Arpad. Sama izložba "Kraljevi i sveci - Doba Árpáda" predstavila je preko 700 neprocjenjivih umjetnina iz desetak država, uključujući i Vatikan. Izložba je pobudila velik interes u široj javnosti i, premda je bilo u planu zatvaranje sredinom srpnja, ipak je produžena do konca kolovoza. Po svim pravilima struke tvrtka za prijevoz umjetnina Kunstrans, u pratnji predstojnika Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije vlč. Vlade Mikšića, prenijela je iz Muzeja sv. Stjepana u Székesfehérváru 7. rujna 2022. rukopise na njihovo mjesto u Metropolitanu, koja se od 1914. nalazi u zgradi prvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a danas Hrvatskog državnog arhiva.
Izvor: Zagrebačka nadbiskupija
