Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predslavio je svečano euharistijsko slavlje na 291. zavjetnom hodočašću vjernika grada Zagreba u nedjelju 11. rujna u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke. Na misnom slavlju koncelebrirali su pomoćni biskupi zagrebački mons. Mijo Gorski i mons. Ivan Šaško te mnogi svećenici koji su hodočastili Majci Božjoj u zajedništvu sa svojim vjernicima.


 

Na početku misnoga slavlja mons. Mijo Gorski pozdravio je Kardinala u ime okupljenih svećenika i vjernika te istaknuo da je, uz Marijin zagovor, mnoštvo vjernika okupljeno u ovom marijanskom svetištu pod zaštitom Marijinih štovatelja i hodočasnika - bl. Alojzija Stepinca i sv. pape Ivana Pavla II. "Iako je budućnost neizvjesna, mi s pouzdanjem kročimo putem koji su nam oni zacrtali i ne trebamo se bojati budućnosti, jer i u najtežim vremenima ljudi su živjeli. Ta budućnost nije samo naša, ona je i Božja. Uzdajmo se stoga u Boga i On nas neće ostaviti same. Povjerimo svoju brigu Mariji, a kaže se da se još nije čulo da se netko njoj u zagovor utekao, a da bi ga ona napustila. Naša nada i naša budućnost su u Bogu."


U svojoj homiliji kardinal Bozanić osvrnuo se na tri biblijske slike pomoću kojih je naviještena Božja Riječ. "Najprije je pred nama slika izabranog naroda koji je zanemario od Boga primljena dobročinstva; dakle – zaboravio je dobro. Zatim je sveti Pavao sebe, promatrajući svoj život prije obraćenja, opisao kao „hulitelja, progonitelja i nasilnika“; dakle – dobro je zamijenio zlom. U trećoj slici, u Isusovoj prispodobi, vidimo kako su oba sina iznevjerili svoga oca, pri čemu je mlađi izabrao zlo, premda je znao da je zlo."

Govoreći o naviještenom evanđelju istaknuo je da "Bog postupa drukčije od očekivanja ljudi. I dok slušamo tu prispodobu, zacijelo smo oduševljeni, no ona je ujedno pitanje svakomu od nas kako živimo svoj odnos s drugima, kako živimo Božju ljubav koja je bezgranična i ljudski neshvatljiva." Nadodao je da "ljudsko razmišljanje, razne navezanosti i udaljavanje od Božjega poziva i plana, nisu udaljila Boga od nas, već nas od Boga."


"Zavjetna hodočašća uvijek su prilika obnove naših osobnih života i obnove Crkve. Pritom spoznajemo da se vraćamo Bogu ljubavi koji želi samo jedno: da živimo radosni i ispunjeni. Vraćamo se Bogu i iznova doživljavamo koliko smo dragocjeni. Pritom spoznajemo da se vraćamo Bogu ljubavi koji želi samo jedno: da živimo radosni i ispunjeni. Vraćamo se Bogu i iznova doživljavamo koliko smo dragocjeni. Najprije smo pozvani vidjeti ljubav koju otac očituje mlađemu sinu, a zatim tu istu ljubav koja se odnosi na starijega sina. On treba vidjeti što ima: Sve očevo je i njegovo. Obojica sinova, to jest svatko od nas, moraju prepoznati očevu ljubav: jedan blizu, a drugi daleko. Jedan ju treba naći, a drugi se njoj vratiti. Ovo svetište Majke Božje Bistričke obiluje takvim nalaženjima ljubavi i povratcima Bogu ljubavi!"

"Za ovo smo zavjetno hodočašće izabrali slogan koji najprije iznosi našu zahvalu Mariji, a zatim molbu da uvijek bude blizu, uz nas, da nas prati, tješi i potiče.  Uz molitvu i prošnju postavljamo joj i pitanje puno sigurnosti, 'retoričko pitanje': Marijo, tko će nam pomoći, ako ne ti? Kada su učenici shvatili koliko ih Gospodin voli, na njegovo pitanje o tome kane li i oni otići, odgovaraju: „Kome da idemo? Ti imaš riječi života vječnoga!“ (Iv 6, 69)", istaknuo je Kardinal i nadodao da "sve postaje drugačije, ako je naše srce usmjereno prema Gospodinu, ako se vratilo Očevoj ljubavi. Božju ljubav lakše vidimo i osjećamo je bližom u susretu s Blaženom Djevicom Marijom, Majkom Božjom Bistričkom. Ona nas vidi izdaleka, ona nas prihvaća i pridiže, ona nas prima u zagrljaj i upućuje na Krista koji je za nas pripremio euharistiju. Marijina je pomoć u otvaranju srca prema Isusu. Njezino milosrdno srce ukazuje na milosrđe Božanskoga srca".


Kardinal je naglasio da su "s Isusom Kristom svi darovi sažeti u njegov prinos Ocu, u neizmjernu ljubav. Njome smo oslobođeni svakoga robovanja, slobodni od grijeha i smrti. Ljubav je pokretač otvorenosti otajstvu života, poštivanju začete djece. Ljubav je pokretač prihvaćanja i brige za svaki ljudski život. Ljubav koja je razapeta povezala nebo i zemlju najsnažniji je pokazatelj brige za dar zemlje, domovine, zajedničkoga doma koji trpi pod sebičnim prohtjevima zemaljskih gospodara koji ne čuju vapaj poniženih, gladnih i nemoćnih."
 
Na današnji dan i upravo u ovo vrijeme prije dvadeset i osam godina (1994.) sv. papa Ivan Pavao II. predvodio je euharistijsko slavlje u Zagrebu na Hipodromu. Stoga je Kardinal ponovio riječi koje je sveti papa tada uputio okupljenim vjernicima s osobitim naglaskom na Međunarodnu godinu obitelji koja se tada obilježavala. "Sveti Papa kaže: „Ako nam je dakle Bog Otac, onda svi mi jesmo i moramo biti braća. […] Oče naš uistinu sadrži u srži određeni nacrt društva koje ne samo da isključuje svako nasilje nego se u svakom svom vidu izgrađuje prema načelima bratske solidarnosti. Radi se o društvu shvaćenom kao jedna velika obitelj u kojem se pojedinci i grupe osjećaju, bez ikakve diskriminacije, poštovani i voljeni. Ova kultura solidarnosti prenosi se posebno preko iskustva u obitelji." 


Na kraju homilije Kardinal je pozvao sve vjernike Zagrebačke nadbiskupije da se za tri tjedna, u subotu 1. listopada, ponovo okupe na Mariji Bistrici kada će zahvaliti Gospodinu i zaključiti sinodski hod Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. "Taj dvadesetogodišnji proces stavili smo u program našega hoda u novosti života i smatrali smo primjerenim da zaključno slavlje bude u ovome našem hodočasničkom susretištu u kojemu hod ne završava, nego dobiva novi početak. Tu je živa veza s našom Majkom koja nam pokazuje put i koja nas na putu prati radujući se s nama dobrim plodovima i trpeći s nama u kušnjama koje ne nedostaju."

Pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski na kraju misnog slavlja osvrnuo se na jučerašnji pješački hod iz Zagreba. Zahvalio je svima koji su na bilo koji način sudjelovali u organizaciji događaja: Bogu za lijepo vrijeme, ali i mladima koji su sudjelovali u svim susretima - službi svjetla, križnom putu i u misnom slavlju. Osim zahvale za sinodalni hod, 1. listopada na misnom slavlju okupljeni vjernici i svećenici zahvalit će i za 25 godina pastirske službe zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Biskup Gorski istaknuo je da, prema povijesnim činjenicama, vjernici Zagrebačke nadbiskupije na Mariju Bistricu hodočaste od 1723. što znači da je ovogodišnje hodočašće 299. te da će se iduće godine obilježiti 300. zavjetno hodočašće Majci Božjoj Bistričkoj.


Kardinal je istaknuo da je prilikom ovog hodočašća svatko preporučio Bogu ono što mu je na srcu i to je učinio po Mariji. "Vjerujemo da osjećamo duboki mir u svome srcu jer kad smo blizu Majke, onda smo sigurni. Neka nas ona prati i tijekom ove godine, osobito ove školske i pastoralne godine i kroz sve ono što nas čeka." 

Misno slavlje animirao je župni zbor Župe sv. Nikole Tavelića, Zagreb-Kustošija.

Radio Marija

22:10 Glazba
22:30 Upoznajmo Bibliju
22:45 Glazba
23:00 Molitva - Povečerje

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.