Župa Hrastovica obilježila je u srijedu, 24. kolovoza, blagdan svog zaštitnika sv. Bartola. Misno slavlje u privremenom bogoslužnom prostoru predvodio je sisački biskup Vlado Košić koji je tom prigodom i uveo u službu novog župnika fra Matu Bašića te mu je i zaželio obilje Božjeg blagoslova u radu. Koncelebrirali su bjelovarsko-križevački generalni vikar mons. Stjepan Ptiček, domaći biskupski vikar mons. Marko Cvitkušić, petrinjski dekan Josip Samaržija i više svećenika, a služio je đakon Vjekoslav Uvalić. Uz brojne domaće vjernike slavlju su prisustvovali i predstavnici gradskih i županijskih vlasti.


U homiliji biskup se prisjetio svojih župničkih dana u Hrastovici i obnove crkve koja je bila srušena u Domovinskom ratu, a ista se danas ponovno mora obnavljati zbog potresa. Izrazio je i nadu da će radovi na obnovi krenuti u listopadu, pa će već sljedeće Bartolovo biti u obnovljenoj crkvi. Govoreći o čitanju iz knjige Otkrivenja biskup je rekao kako ono govori da je Božji Jeruzalem, dakle, Crkva Božja koja će biti u slavi na kraju vremena, sagrađena na temelju dvanaest apostola. „Isus je želio osnovati novi Božji narod jer je i stari židovski izabrani narod imao 12 plemena Izraelovih. Za to je trebao suradnike te je uzeo broj 12 da pokaže kako su on i njegova Crkva, zajednica koju on želi voditi, novi Izrael i novi Jeruzalem. I upravo oni i jesu postali dvanaest temelja, na kojima je sagrađena Crkva“.


Govoreći o sv. Bartolu biskup je istaknuo kako o njemu nema puno u Evanđeljima te je podsjetio na njegovu mučeničku smrt. „On je krv svoju prolio za Isusa. Evo, toliko ga je zavolio. Toliko ga je slijedio iskreno i vidio je da je stvarno on pravi Spasitelj, Sin Božji koji je došao s neba i koji nam je donio spasenje. U slikama ga prikazuju kako drži svoju kožu koju su mu ogulili. Njega su živoga oderali i tako mu velike muke priredili, ali nije se odrekao svoga Spasitelja. Sveti Kvirin, koji je bio prvi zaštitnik ove župe, a zaštitnik je i naše biskupije slično je prošao i također je svoju krv za vjeru prolio. Bio je bačen u rijeku s kamenom oko vrata jer se nije htio odreći Isusa. Zapravo su mu nudili, kao i mnogima, neka prevari i sud i gledateljstvo, pa neka stavi taj tamjan pred carev lik i da samo glumi da ga poštuje kao Boga, ali on je rekao: ne mogu, ne mogu to činiti jer ja poštujem samo Boga jedinoga i Sina njegova Isusa Krista. Zato je i platio glavom“, ustvrdio je biskup te u nastavku usporedio kršćanske mučenike s braniteljima koji su dali život za domovinu.


Podsjetio je i kako je danas 75. obljetnica mučeničke smrti bl. Miroslava Bulešića koji ubijen 1947. godine za vrijeme velikih komunističkih progona svećenstva nakon Drugog svjetskog rata, upozorivši kako progon Crkve ni danas nije prestao. „Mi smo živjeli u nekoj euforiji od 1995. pa do 2000. godine, misleći da je sad konačno prodisala Katolička Hrvatska. A vidite što se danas nama događa? Pa mi smo zapravo prognani iz javnosti. Nama se uskraćuje pravo da kažemo svoju misao o nekim događajima. Nas se svodi samo na neke predstavničke i slavljeničke događaje. Vrlo se često preko medija nastupa protivno Crkvi i protivno našim načelima, a kada mi protestiramo, imamo malo uspjeha i marginalizira nas se, no mi želimo i dužni smo ustrajati u svojim stavovima pa makar nas to koštalo, da tako kažem i krvi. To je teško tako sada reći i odlučiti, ali to je kršćanski stav i to je ta hrabrost. To je ta iskrenost koju je imao Natanael, odnosno naš sveti Bartol, koji nam je predvodnik i kojega slavimo, kojemu se molimo i komu se utječemo“, zaključio je biskup.


Na kraju sve okupljene pozdravio je župnik Bašić posebno se zahvalivši gđi Ljubici Radučević koja se ovim slavljem oprostila od službe sakristanke koju je vršila od 1986. godine. Poklonivši joj u ime svih župljana križ fra Mate je istaknuo kako svako služenje u sebi nosi križ i žrtvu, ali žrtvu koja pokazuje pravu, istinsku, nesebičnu i sebedarnu ljubav.
U organizaciji Mjesnog odbora Hrastovice, prije mise položeni su vijenci i upaljene svijeće kod Križa za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje Domovinskog rata i civilne žrtve naselja Hrastovica.

Foto: Sisačka biskupijaSisačka biskupija