DSC 0550 scaled
Uputivši poruku nade s pogledom prema vječnosti, riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić na blagdan Velike Gospe u Trsatskom svetištu hodočasnike je pozvao da današnjem svijetu evanđelje, radosnu vijest, ponude osobnim primjerom i životom.

„Današnje društvo, koje je obilježeno moralnim relativizmom, neće uočiti vrijednost evanđelja koje se silom nameće, dapače s pravom će ga i s gnušanjem odbaciti jer svako nametanje evanđelja je negacija samoga evanđelja, svako nametanje kršćanske vjere je negacija vjere Isusa Krista. Što nas Marija uči? Evanđelje trebamo predlagati i osobito ga živjeti u svom odnosu prema Bogu i u svom odnosu prema bližnjima, prema svakome čovjeku. Usmjeravajući tako svakog čovjeka i čovječanstvo prema njegovoj pravoj budućnosti. A naša budućnost nije ovdje na zemlji. I zato ne moramo toliko brinuti za ovozemaljske stvari. Naše poslanje i naša zadaća je vječnost.“

Mnogo je hodočasnika 15. kolovoza došlo na Trsat pokloniti se Majci Božjoj, uputiti joj molitve i proslaviti njezino uznesenje na nebo. Bilo ih je daleko više nego prethodne dvije pandemijske godine, no ipak nije bilo gužvi koje su bile uobičajene ranijih godina. U Trsatsko svetište u jutarnjim je satima hodočastio i predsjednik vlade Andrej Plenković s ministrom mora prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem. U suradnji s Gradom Rijeka brojne su službe brinule za hodočasnike i bile im na usluzi.

Trsatski franjevci, čuvari svetišta na čelu s gvardijanom fra Krunoslavom Kocijanom, cijelog su dana dočekivali hodočasnike u Marijinom perivoju, a prvu misu slavili su već u 6 ujutro. U jutarnjim satima mise su slavljene svakih sat vremena, a misu zavjetnog hodočašća Riječana u večernjim je satima predvodio riječki nadbiskup koadjutor. Uz trsatske franjevce, brojni su se svećenici riječkih župa okupili oko oltara slaveći Marijino uznesenje.

DSC 0512 scaled

Nadbiskup je u propovijedi vjernike podsjetio na osnovne poruke vjere u Marijino uznesenje na nebo. Današnja svetkovina poručuje, rekao je nadbiskup, da čovjek ima vrijednost u sebi samome, da nije lutalica po bespućima povijesti, nego hodočasnik koji ima cilj. A taj je cilj vječni život, punina života u Bogu. „No, svetkovina Uznesenja Marijina ne govori nam samo o cilju. Ona prenosi poruku i o načinu kako ga postići. Marija na nebo uznesena nam je primjer. Ona je postigla taj cilj tako što se potpuno stavila na raspolaganje Bogu i njegovoj volji.“ Iz tog je razloga nadbiskup pozvao vjernike da sebe stave na raspolaganje Božjoj volji u službi čovjeku i čovječanstvu. „To je put svakog kršćanina. To je put Crkve! To je moj i tvoj put! Želimo li taj put konkretizirati, onda se on očituje u zahvalnom stavljanju sebe i svoje volje na raspolaganje Bogu koji po nama želi nastaviti činiti velika djela. U Marijinom hvalospjevu otkivamo koja su to djela i da put prema tim velikim djelima nije u moći, sili i bogatstvu, Bog to odbacuje, nego u poniznosti i neznatnosti. Nemojmo se izdizati, nego se poput Marije ponizimo. Spustimo nemojmo sebe stavljati u središte, nego u službu.“

Upozorio je na opasnost duhovne oholosti koja se, osobito u Crkvi, lako pretvori u moraliziranje i osudu drugih i drugačijih. „Umjesto da im prikazujemo Boga kakav on jest, Boga koji ljubi, kojemu je stalo do čovjeka, mi im znademo prikazati Boga kao nekakvog strogog suca koji kažnjava. Kad se to dogodi, onda se lako mogu dogoditi i svađe i ratovi među nama. Koliko god smo pozvani davati svoje sudove o etičkim pitanjima i iznositi moralne principe, a znam da se to u ovoj propovijedi i od mene očekuje, bilo bi opasno ako bismo tu svoju zadaću sveli na moraliziranje i ako bismo zaboravili da nismo poslani savršenim ljudima. Sjetimo se Isusove rečenice: „Nisam došao zvati pravedne, nego grešnike na obraćenje“ (Lk 5, 32). To znači da je naše kršćansko poslanje više nego držati prodike drugima, ono je drugima navješćivati evanđelje. To drugima uključuje osobito one koji su na rubu, koji su izvan našega kruga. Evanđelje je uvijek i za sve radosna vijest o Bogu koji ljubi čovjeka i koji sa svakim čovjekom ima plan spasenja. Svakim čovjekom, nitko nije izgubljen.“

Nadbiskup je objasnio kako je zadaća kršćana, radosnu vijest, evanđelje nade, ponuditi svima. „U tome nam je Marija uznesena ‘u nebesa’ (Zborna molitva) od velike pomoći, kao model i slika Crkve i kao naša zagovornica“, rekao je nadbiskup Uzinić.

DSC 0564 scaled

DSC 0586 scaled

Tiskovni ured Riječke nadbiskupije

Radio Marija

17:45 Glazba
18:15 Molitva - Večernja
18:25 Glazba
18:30 Sveta misa - prijenos iz župe Krista Kralja u Zagrebu

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.