220714 HKS 3

Nastavnici, profesori i djelatnici Hrvatskog katoličkog sveučilišta, predvođeni rektorom prof. dr. Željkom Tanjićem, hodočastili su u Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu u četvrtak 14. srpnja 2022. godine. Uz domaćina mons. Antuna Sentea, ml., rektora Josipova svetišta, hrvatske katoličke sveučilištarce pozdravili su Damir Mandić, gradonačelnik grada Karlovaca, i Martina Furdek Hajdin, karlovačka županica. Nakon upoznavanja s poviješću te kulturnim i duhovnim vrijednostima Josipova svetišta u Karlovcu, koje je okupljenima prezentirao mons. Sente, sveučilišni kapelan vlč. Marko Čolić predvodio je prigodnu pobožnost.

220714 HKS 5

Misno je slavlje predslavio rektor Tanjić u koncelebraciji s dr. sc. Krunoslavom Novakom, generalnim tajnikom Hrvatske biskupske konferencije, profesorima na HKS-u dr. sc. Jerkom Valkovićem i dr. sc. Odilonom-Gbènoukpo Singbom, vlč. Markom Čolićem i mons. Senteom.

220714 HKS 6

U prigodnoj homiliji dr. Tanjić kazao je kako u ovom Svetištu otkrivamo svetog Josipa, taj važan lik u povijesti spasenja koji i svojom šutnjom može puno toga kazati nama ljudima, a posebno muškarcima današnjeg vremena. "U ovom završnom hodočašću pri kraju naše akademske godine u kojoj smo puno toga dobroga napravili možda i nije najbolja tema iz današnjeg Matejevog evanđelja koja govori o neuspjehu. Kada razmišljamo o Isusu i njegovom poslanju, spremni smo pomisliti na sve, ali ne i na to da je Isus u svome životu doživio neuspjeh. Ipak bih volio da razmišljamo o osobnim i zajedničkim neuspjesima", kazao je dr. Tanjić te nastavio kako je "neuspjeh bio sastavni dio Isusova života, sve do njegove smrti na križu. I kada bismo mjerili njegov život i poslanje današnjim mjerilima, onda bismo mogli kazati da je Isusov zemaljski život bio trajno prožet neuspjehom, odbacivanjem, sumnjom. Njegove riječi su već tada neprihvaćene, mnogi ga nisu razumjeli i nisu mu htjeli povjerovati."

220714 HKS 9

"Njegovi najbliži često su pokazivali kako ne shvaćanju što im govori i kuda ih usmjerava. Bio je jednak mnogima koji su u svome životu doživjeli neuspjeh. Kako se ponašati u takvim trenucima, kako razmišljati o sebi o svome životu, kako se nositi s neuspjehom?", zapitao se propovjednik te ponudio odgovor: "Isus svoj neuspjeh vezuje u molitvu. Molitvom se suočava s neuspjehom. Isus svoj neuspjeh predaje u Očeve ruke i usred neuspjeha potvrđuje svoje predanje i odanost Ocu i poslanju kojega je od njega primio. Njegov "da" Ocu i vlastitom poslanju nije uvjetovan uspjehom, nego je neuvjetovani "da" čak i u trenucima koji su sasvim suprotno od očekivanih. Upravo u tim trenucima neuspjeha očituje se i smisao Isusova poslanja. On u tim trenucima zahvaljuje Ocu, ne toliko zbog toga što je to sakrio od mudrih i umnih, već zbog toga što je to objavio malenima. I upravo se u tome otkriva i značenje onoga što zovemo objava. Ona dovodi do razlikovanja i razotkrivanja, prihvaćanja i odbijanja. Oni koji prihvaćaju Njegovu riječ i poslanje označeni su kao maleni i jednostavni, krotki i ponizni o čemu nam pismo svjedoči, a oni koji odbijaju čine se umnim i mudrim jer umnost i mudrost mjere snagama vlastite moći, vlastitih sposobnosti uspjeha i razmišljanja. Njihov se stav pokazuje nestalnim pred izazovima neuspjeha, upravo stoga što je neuspjeh kritika svake lažne mudrosti i samouvjerenosti. Lažna mudrost i umnost ne podnosi neuspjeh. Ne zna se s njime nositi."

220714 HKS 9

"Iz Isusova stava i odnosa s Ocem, iz njegova odnosa spram neuspjeha izvire i shvaćanja učeništva, njegova nasljedovanja. Prije svega Isus je onaj koji poziva: "Dođite k meni". Treba doći k Isusu i biti s njim. To je prvi preduvjet cjelokupne kršćanske egzistencije i svakoga poziva. Doći k Isusu znači poslušati njegov glas i dati prednost njegovim riječima i djelima nad vlastitim djelima, željama i zahtjevima. Isus nas time ne poziva da se odreknemo svoje vlastite slobodne volje, nego da ju odredimo i oblikujemo u suglasju s njegovom voljom. Na taj način i susret s neuspjehom dobiva sasvim drugo značenje i drugačije mjesto u našem osobnom i zajedničkom životu. Rekao bih da se upravo u tome krije smisao Isusovih riječi o uzimanju jarma. Ne radi se o jarmu religioznih i drugih društvenih normi i zapovijedi. Ovaj jaram povezuje u jednu novu drugačiju cjelinu cijeli život. To je njegov jaram. Jaram koji računa s neuspjehom, i koji jedini, ako se shvaća kao njegov može biti shvaćen kao sladak usred gorčine života. Isus traži da dođemo k njemu, da uzmemo njegov jaram koji uključuje i neuspjeh i poteškoće i da učimo od njega. Uzeti jaram i učiti znači biti poslušan Učitelju i živjeti od njegove blizine i njegove riječi, staviti sve u njegovu službu, postati krotki i ponizan ne samo u odnosu na njega, nego i u odnosu na naše živote, na naše odnose, na ono što radimo i cjelokupno poslanje. Biti svjesni da nismo vlasnici nego poslužitelji. Računati s neuspjehom. Ne miriti se lažnom mudrošću i umnošću. Uzeti jaram i učiti o Isusa nosi obećanje spokoja ili našim suvremenim rječnikom rečeno - odmora. Ali spokoj znači mir cijeloga bića, a ne samo fizički odmor. Upravo se u ovim riječima krije možda i jedna od kritika i naših poslanja, pa i našeg dušobrižničkog rada. Naša egzistencija koja je stalno pod stresom, govorim iz vlastitog iskustva, zbog raznih zadaća i poduhvata i koja se stalno dokazuje kao frenetična aktivnost bez odmora i bez stanke često zaboravlja na to da je izvor uspjeha kao i stalnosti u neuspjehu, odnos s Isusom, a ne stalna aktivnost i rad. On je izvor spokoja u stalnom radu i utjeha u nevoljama. Ono što bi trebalo prožimati i naš rad i naše djelovanje, naša lica je taj odnos s Kristom poniznim i krotkim, smirenim i dobronamjernim, a ne slika s uvijek nervoznim i hiperaktivnim menadžerima. Vidimo da je upravo to što nas često prožima i čemu sve više sličimo. Pa možda i ovaj naš današnji put hodočašće može pomoći da se vratimo pravome put. Istina, jaram je uvijek jaram i nije ga lako nositi. Nasljedovati Isusa, ljubiti, djelovati jest napor koji traži naše snage, pred napašću da iz odnosa s Bogom izbacimo napor i dademo se zavesti shvaćanjem kako je odnos s Bogom nešto što potpada pod logiku odmah bez napora i sve. Govor o jarmu pokazuje pravo lice nasljedovanja."

220714 HKS 13

"Život s Isusom uključuje veliki napor, ali uključuje i spokoj, odmor u njemu i s njime. Ako nema jednoga od ovoga dvoga onda smo krivo razumjeli njegove riječi o jarmu i spokoju istovremeno. Čini nam se potpuno nelogično nositi jaram i imati spokoj. I u tome zapravo prepoznajemo i lik svetoga Josipa. Rekli bismo, ljudskim rječnikom da je u mnogočemu bio neuspješan. A zapravo sve što je napravio i živio, kako nam pismo svjedoči, otvorilo je put novome, drugačijemu životu. Zato molimo njegov zagovor da se znamo nositi s vlastitim uspjesima i neuspjesima, da možemo nositi jaram i imati spokoj", zaključio je svoju homiliju rektor Željko Tanjić.

220714 HKS 14

Nakon misnog slavlja profesori nastavnici i djelatnici Hrvatskog katoličkog sveučilišta nastavili su svoje hodočašće u zajedničkom druženju u prostorima Josipova svetišta te razgledali grad Karlovac. (AS)

Foto: Lovro Klarić i HKS

Radio Marija

12:10 Je`n-dva-tri i ... djeco, a sada vi! – dječja glazba
13:00 Čitamo knjigu - Fanija Jelinčić: Riznice srca
13:30 Obavijesti i najava programa
13:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Litanije Imena Marijina

Litanije Imena Marijina Gospodine, smiluj seKriste, smiluj seGospodine, smiluj se Kriste, čuj nasKrist, usliši nas Sine Marijin, čuj nasSine...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.