Bjelovar 200622

Svoju 53. sjednicu biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine održali su u ponedjeljak, 20. lipnja 2022. godine, u Biskupskome ordinarijatu u Bjelovaru s početkom u 10 sati. Sjednicom je predsjedao nadbiskup i metropolit zagrebački, kardinal Josip Bozanić, a sudjelovali su sljedeći biskupi: domaćin, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, mons. Milan Stipić, vladika križevački, te pomoćni zagrebački biskupi: mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

Budući da je dan ranije preminuo Matija Huzjak, otac biskupa Vjekoslava, biskupi su na početku svoga susreta molitvom zahvalili Gospodinu za njegov život i plodove kršćanske ljubavi, očitovali sućut supruzi Štefaniji, svome subratu u episkopatu i njegovu bratu Josipu s obitelji i svoj rodbini, te – ispunjeni vjerom i nadom u Kristovo uskrsnuće – preporučili milosrđu nebeskoga Oca pokojnikovu plemenitu dušu. Kardinal je istaknuo da takva iskustva u vjerničkome životu produbljuju otajstvenu blizinu punu zahvalnosti čovjeku koji je svoj život na zemlji darivao drugima.

Biskup Vjekoslav u svome je pozdravu zahvalio na izrazima sućuti, molitve i bratske blizine u trenutcima opraštanja od očeve zemaljske blizine. Pozdravljajući nazočne pogled je usmjerio ponajprije prema nacionalnome susretu mladih koji će biti proslavljen u rujnu u Bjelovaru. U tome događaju može se iščitati puno darova i suglasja s poslanjem koje ostvaruje Crkva u svome navjestiteljskom i svjedočkom pozivu ispunjenom nadom. Subraću je upoznao i s izvanjskim okolnostima života Biskupije u kojima se priprema Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM).

Uvodeći u sjednicu Kardinal je predstavio središnje teme zasjedanja. Osim razmatranja pojedinih vidika SHKM-a, nosivih sadržaja i organizacijskoga tijeka, to je bio dobar povod da se malo proširi okvir i primijete potrebe za dubljim vrjednovanjem smjerova razvoja pastorala mladih vjernika u Metropoliji i u cijeloj hrvatskoj domovini.

Kako je izvijestio mons. Huzjak, pripreme svih elemenata sljedećega SHKM-a su u tijeku. Predstavljena je i dinamika dolaska, okupljanja, odlaska na stadion, gdje će biti euharistijsko slavlje. Još je teško govoriti o broju sudionika, ali se okvirno računa s desetak tisuća mladih, ali Biskupija je spremna odgovoriti organizacijski i na puno veći broj. Susret mladih dragocjeno je uporište i jedna od sastavnica u ritmu redovitosti pastorala mladih. On pomaže prepoznavati mogućnosti i unijeti svježinu i polet u vjernički život Crkve, župa i biskupija, posebice u društvenome kontekstu koji mladima nudi mnoštvo sadržaja, nerijetko uz velike opasnosti za njihov duhovni razvoj.

Druga je nosiva tema sjednice bila briga za izbjeglice u Hrvatskoj, s naglaskom na prognanicima iz Ukrajine, što su predstavili mons. Milan Stipić i mons. Bože Radoš. Predočeni su određeni statistički pokazatelji broja izbjeglica kao i nastojanje oko moguće duhovne i materijalne skrbi za njih. Pomaganje tim osobama je višeslojno i raznoliko. Istaknuto je da se čini da je prvi val dolazaka prošao, ali da je teško reći kako će se razvijati ratne neprilike te, povezano s time, koliko bi još prognanih moglo ubuduće doći u Hrvatsku, odnosno na područje Zagrebačke crkvene pokrajine. Materijalna pomoć pruža se s pomoću biskupijskih 'Caritasa' u koordinaciji 'Hrvatskoga Caritasa' i Caritasa u Ukrajini. Taj proces je dobio svoj dobar okvir, ali je važno održati ustrajnost i osluškivati stvarne potrebe.

Biskupi su razgovarali o događanjima na području Metropolije na početku sljedeće pastoralne godine, među kojima se ističu: a) proslava sv. Marka Križevčanina (Križevci, 7. rujna); b) 291. zavjetno hodočašće grada Zagreba i hodočašće mladih Zagrebačke nadbiskupije (Marija Bistrica, 10. i 11. rujna); c) obljetnica stradanja Zrinjana (Zrin, 11. rujna); d) proslava 25. obljetnice Varaždinske biskupije (Varaždin, 25. rujna); e) slavlje predaje Završnoga dokumenta Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije i proslave 25. obljetnice nadbiskupske službe kardinala Josipa Bozanića (Marija Bistrica, 1. listopada); f) slovensko-hrvatsko hodočašće (Beltinci, 8. listopada).

Razmotrena su i druga pitanja s osvrtima na aktualne crkvene i društvene okolnosti u kojima živi Metropolija.

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

10:30 Prigodna emisija - ur. i vod.: Božidar Biondić
11:15 Glazba
12:00 Anđeo Gospodnji; Molitva - Srednji čas
12:10 Je`n-dva-tri i ... djeco, a sada vi! – dječja glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Litanije Imena Marijina

Litanije Imena Marijina Gospodine, smiluj seKriste, smiluj seGospodine, smiluj se Kriste, čuj nasKrist, usliši nas Sine Marijin, čuj nasSine...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.