Riječka nadbiskupija ovoga ljeta, od 10. do 16. srpnja 2022., organizira Mediteranske teološke susrete u Lovranu pod naslovom „Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ“, za studente treće, četvrte i pete godine studija teologije te apsolvente katoličkih, protestantskih i pravoslavnih teoloških fakulteta, kao i za studente poslijediplomskih studija teologije. Nakon inspirativnih iskustava s Ljetnom školom teologije u Dubrovniku 2019. i 2021. godine, gdje je prethodno vršio svoju biskupsku službu, i vrlo pozitivnih reakcija sudionika, riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić odlučio je pokrenuti sličan program u Rijeci.

Suvremeni svijet obilježen je velikim raspravama o slobodi i odgovornosti. Sloboda govora, djelovanja, kao i odgovornost za izgovorenu riječ ključni su u razmišljanjima o ulozi Crkve u suvremenom svijetu, ali i o slobodi i odgovornosti vjernika i teologa u Crkvi. Mladim se studentima teologije želi pružiti platforma za razmjenu mišljenja i promišljanje o ovim dimenzijama vjerničkog života i djelovanja.

Kako bi ovaj program u svojim teološkim promišljanjima bio dodatno obogaćen i ekumenski otvoren, među predavače su uz katoličke uključeni i pravoslavni i protestantski teolozi. Isto tako na ovaj se program mogu prijaviti i studenti protestantskih i pravoslavnih teoloških fakulteta.

Svim studenticama i studentima osigurani su besplatan smještaj (Pastoralni dom Lovran) i hrana. Za prijavu je potrebno do 20. lipnja 2022. ispuniti obrazac koji se nalazi na poveznici: https://forms.gle/tMxBqAfufcyNVnmv9.

Predavanja i radionice su na engleskom jeziku. Ukupno se prima 40 studenata.

Na ovom programu sudjelovat će ukupno petero predavača:

Marianne Heimbach-Steins (Westfälische Wilhelms-Universität Münster) katolička je teologinja, direktorica Instituta za kršćanski socijalni nauk Katoličkog bogoslovnog fakulteta na sveučilištu u Münsteru, Njemačka. Članica je Središnjega odbora njemačkih katolika (ZdK). Među brojnim radovima, 2004.-2005. objavila je Christliche Sozialethik: Ein Lehrbuch, [Kršćanska socijalna etika: udžbenik], a 2016. Grenzverläufe gesellschaftlicher Gerechtigkeit. Migration – Zugehörigkeit – Beteiligung [Granice društvene pravde. Migracija – pripadnost – udioništvo].

Cyril Hovorun (University College Stockholm) pravoslavni je arhimandrit i teolog, profesor ekleziologije, međunarodnih odnosa i ekumenizma na University College u Stockholmu. Bio je gostujući profesor na brojnim svjetskim sveučilištima, uključujući Yale, Columbia i Münster. Među ostalim, 2018. je objavio knjigu Political Orthodoxies [Politička pravoslavlja].

Vukašin Milićević (Univerzitet u Beogradu) je svećenik SPC i profesor na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Uz akademski rad, poznat je i po svom javnom djelovanju. Bavi se patrističkom teologijom te odnosom Pravoslavne crkve i nacionalizma, o čemu će u zborniku Balkanska kontekstualna teologija (2022.) objaviti rad “Religija i nacionalni i etnički identitet na Zapadnom Balkanu; kontekst srpskoga pravoslavlja”.

Luke Bretherton (Duke University in Durham) protestantski je teolog, profesor moralne i političke teologije na Duke Divinity School u SAD-u. Stalni je suradnik Guardiana, The Timesa i The Washington Posta. Među ostalim, 2015. je objavio knjigu Resurrecting Democracy: Faith, Citizenship, and the Politics of a Common Life [Uskrisavanje demokracije: vjera, građanska pripadnost i politika zajedničkog života], a 2019. Christ and the Common Life: Political Theology and the Case for Democracy [Krist i zajednički život: politička teologija i demokracija].

Branko Murić (Sveučilište u Zagrebu) je profesor na katedri fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i prodekan. U svom znanstvenom, nastavnom i stručnom radu osobito se bavi temama Božje objave, pitanjima temelja vjere i kako je shvatiti, odnosa Boga i čovjeka. Profesor Murić i teolog Gianluigi Pasquale 2021. objavili su knjigu Teologia fondamentale: il “Logos“ tra comprendere e credere [Fundamentalna teologija: “Logos” između razumijevanja i vjerovanja].

Sve zainteresirane studente, apsolvente i doktorande teologije nadbiskup Mate Uzinić poziva da pošalju svoju prijavu putem gore navedenog linka i od 10. do 16. srpnja sudjeluju u prvim Mediteranskim teološkim susretima u Riječkoj nadbiskupiji.

m1 scaled

Izvor: Riječka nadbiskupija

Radio Marija

11:00 Sveta misa - prijenos iz župe Krista Kralja u Zagrebu
12:00 Anđeo Gospodnji; Molitva - Srednji čas
12:05 Glazba
12:30 Spomendar - ur.: dr.sc. Agneza Szabo

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 1958
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.