Riječka nadbiskupija ovoga ljeta, od 10. do 16. srpnja 2022., organizira Mediteranske teološke susrete u Lovranu pod naslovom „Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ“, za studente treće, četvrte i pete godine studija teologije te apsolvente katoličkih, protestantskih i pravoslavnih teoloških fakulteta, kao i za studente poslijediplomskih studija teologije. Nakon inspirativnih iskustava s Ljetnom školom teologije u Dubrovniku 2019. i 2021. godine, gdje je prethodno vršio svoju biskupsku službu, i vrlo pozitivnih reakcija sudionika, riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić odlučio je pokrenuti sličan program u Rijeci.

Suvremeni svijet obilježen je velikim raspravama o slobodi i odgovornosti. Sloboda govora, djelovanja, kao i odgovornost za izgovorenu riječ ključni su u razmišljanjima o ulozi Crkve u suvremenom svijetu, ali i o slobodi i odgovornosti vjernika i teologa u Crkvi. Mladim se studentima teologije želi pružiti platforma za razmjenu mišljenja i promišljanje o ovim dimenzijama vjerničkog života i djelovanja.

Kako bi ovaj program u svojim teološkim promišljanjima bio dodatno obogaćen i ekumenski otvoren, među predavače su uz katoličke uključeni i pravoslavni i protestantski teolozi. Isto tako na ovaj se program mogu prijaviti i studenti protestantskih i pravoslavnih teoloških fakulteta.

Svim studenticama i studentima osigurani su besplatan smještaj (Pastoralni dom Lovran) i hrana. Za prijavu je potrebno do 20. lipnja 2022. ispuniti obrazac koji se nalazi na poveznici: https://forms.gle/tMxBqAfufcyNVnmv9.

Predavanja i radionice su na engleskom jeziku. Ukupno se prima 40 studenata.

Na ovom programu sudjelovat će ukupno petero predavača:

Marianne Heimbach-Steins (Westfälische Wilhelms-Universität Münster) katolička je teologinja, direktorica Instituta za kršćanski socijalni nauk Katoličkog bogoslovnog fakulteta na sveučilištu u Münsteru, Njemačka. Članica je Središnjega odbora njemačkih katolika (ZdK). Među brojnim radovima, 2004.-2005. objavila je Christliche Sozialethik: Ein Lehrbuch, [Kršćanska socijalna etika: udžbenik], a 2016. Grenzverläufe gesellschaftlicher Gerechtigkeit. Migration – Zugehörigkeit – Beteiligung [Granice društvene pravde. Migracija – pripadnost – udioništvo].

Cyril Hovorun (University College Stockholm) pravoslavni je arhimandrit i teolog, profesor ekleziologije, međunarodnih odnosa i ekumenizma na University College u Stockholmu. Bio je gostujući profesor na brojnim svjetskim sveučilištima, uključujući Yale, Columbia i Münster. Među ostalim, 2018. je objavio knjigu Political Orthodoxies [Politička pravoslavlja].

Vukašin Milićević (Univerzitet u Beogradu) je svećenik SPC i profesor na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Uz akademski rad, poznat je i po svom javnom djelovanju. Bavi se patrističkom teologijom te odnosom Pravoslavne crkve i nacionalizma, o čemu će u zborniku Balkanska kontekstualna teologija (2022.) objaviti rad “Religija i nacionalni i etnički identitet na Zapadnom Balkanu; kontekst srpskoga pravoslavlja”.

Luke Bretherton (Duke University in Durham) protestantski je teolog, profesor moralne i političke teologije na Duke Divinity School u SAD-u. Stalni je suradnik Guardiana, The Timesa i The Washington Posta. Među ostalim, 2015. je objavio knjigu Resurrecting Democracy: Faith, Citizenship, and the Politics of a Common Life [Uskrisavanje demokracije: vjera, građanska pripadnost i politika zajedničkog života], a 2019. Christ and the Common Life: Political Theology and the Case for Democracy [Krist i zajednički život: politička teologija i demokracija].

Branko Murić (Sveučilište u Zagrebu) je profesor na katedri fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i prodekan. U svom znanstvenom, nastavnom i stručnom radu osobito se bavi temama Božje objave, pitanjima temelja vjere i kako je shvatiti, odnosa Boga i čovjeka. Profesor Murić i teolog Gianluigi Pasquale 2021. objavili su knjigu Teologia fondamentale: il “Logos“ tra comprendere e credere [Fundamentalna teologija: “Logos” između razumijevanja i vjerovanja].

Sve zainteresirane studente, apsolvente i doktorande teologije nadbiskup Mate Uzinić poziva da pošalju svoju prijavu putem gore navedenog linka i od 10. do 16. srpnja sudjeluju u prvim Mediteranskim teološkim susretima u Riječkoj nadbiskupiji.

m1 scaled

Izvor: Riječka nadbiskupija

Radio Marija

08:30 Vijesti, obavijesti i najava programa
08:45 Glazba
09:00 Sveta misa - prijenos iz kapelice Radio Marije; misno slavlje predvodi p. Stjepan Fridl
09:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Litanije Imena Marijina

Litanije Imena Marijina Gospodine, smiluj seKriste, smiluj seGospodine, smiluj se Kriste, čuj nasKrist, usliši nas Sine Marijin, čuj nasSine...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.