DSC 1757 1200x799

Na misi Večere Gospodnje na Veliki četvrtak 14. travnja dubrovački biskup mons. Roko Glasnović u obredu pranja nogu apostolima oprao je noge bratimima iz dviju gradskih bratovština: Bratovštine festanjula sv. Vlaha i Bratovštine Presvetog Oltarskog Sakramenta. Obje ove bratovštine sudjeluju redovito u organizaciji feste sv. Vlaha, a kako ove godine Dubrovačka biskupija proslavlja 1050 godina zaštite sv. Vlaha time im je na jedan način izražena zahvalnost.

Ovogodišnji apostoli iz Bratstva Presvetog Oltarskog Sakramenta iz Katedrale bili su: Josip Žuvela, Vjekoslav Cetinić, Ivo Botica, Miško Lazarević, Matko Tomić i Tonći Brnada, a iz Bratstva festanjula sv. Vlaha: Teo Grbić, Toni Cvjetković, Ivica Vrlić, Ivo Mazavac, Ivica Lončarica i Pero Butjer.

U propovijedi je biskup Glasnović posvijestio značenje onoga čega se vjernici na Veliki četvrtak prisjećaju i slave. Događaj i riječ Pasha- prijelaz nije nam potpuno jasna, rekao je biskup, čudan nam je jer koliko otkriva puno i skriva. Zato i govorimo o otajstvu vjere.

Ovo je dan, večer, događaj kad je Isus odlučio pokazati koliko je ljubio ljude. Ta ljubav je i večeras prisutna, ustvrdio je biskup Glasnović podsjetivši kako je euharistija spomen-čin.

U svakoj se euharistiji kroz svetu pričest već ostvaruje naša Pasha – prijelaz prema drevnom nauku, u pričesti mi prelazimo u Onog koga primamo. Tako je put Krista i svakog njegovog vjernika označen kao proces iz grijeha u život s Bogom, kroz poraz u pobjedu, kroz poniženje ka uzvišenju, kroz smrt u život.

„Slaviti euharistiju nije moguće bez spremnosti na služenje“, poručio je biskup Glasnović dodavši kako je ona stvarnost izlaska iz sebe i raspoloživosti drugome, blagdan oslobođenja od egoizma i navezanosti na sebe. „Kristovo sebedarje nama u zalogaju kruha postiže potpunu svrhu tek onda kada i sami postajemo zalogaj kruha za druge, kada nam sebedarje postaje temeljem odnosa s Bogom i ljudima.“

Nakon mise Presveti Oltarski Sakrament u procesiji je prenesen na pokrajni oltar, a okupljeni su se zadržali u tihoj molitvi.

Liturgijsko pjevanje na misi predvodio je Mješoviti katedralni zbor.

Jelica Gjenero

Fotografije: Ivo Marlais/Dubrovačka biskupija

Radio Marija

04:30 Povijesni i kulturni spomenici u gradu Zagrebu; ur.: dr. sc. Agneza Szabo
05:15 Glazba
05:30 Upoznajmo Bibliju
05:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Litanije Imena Marijina

Litanije Imena Marijina Gospodine, smiluj seKriste, smiluj seGospodine, smiluj se Kriste, čuj nasKrist, usliši nas Sine Marijin, čuj nasSine...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.